Oregon, Mount Jefferson
Oregon, Cannon Beach
Oregon, Crater Lake
Oregon, Portland
Oregon, zastava
Oregon, sav. država na SZ SAD-a (od 14. II. 1859); 251 385 km2 (10. u SAD-u), 3 642 919 st. (27. u SAD-u). Na S graniči sa sav. državom Washington (granicu tvori r. Columbija), na I s Idahom (dio granice tvori r. Snake), na J s Nevadom i Californijom, a na Z izlazi na Tihi ocean. U smjeru S–J proteže se u duljini od 476 km, a u smjeru I–Z 669 km. Najviši vrh Mount Hood (3426 m) u Kaskadskim planinama. Uz tihooceansku obalu lanac Coast Range, u unutrašnjosti Kaskadske planine (Cascade Range) i Blue Mountains. Na S dolina r. Willamette. Na I plato r. Columbije. Gl. grad Salem (146 922 st.). Šume prekrivaju o. 43% površine (većinom na Z). Brojna prir. jezera (Crater, Klamath, Harney i Malheur). Poljoprivreda; uzgoj pšenice, voća (kruške, trešnje, jagode, breskve, šljive), povrća, krumpira, šećerne repe. Stočarstvo; mljekarstvo. Ribarstvo (losos). Drvna, papirna, prehr. ind.; proizvodnja industr. strojeva, preciznih instrumenata i elektron. opreme. Tiskarstvo. Ind. visoke tehnologije. Turizam; planinarenje, skijanje, lov, ribolov i dr. NP Crater Lake. Mnogobrojna sveučilišta i visoke škole. Važniji gradovi: Portland (najveći), Eugene, Gresham, Beaverton i Medford. Do dolaska Europljana O. su naseljavala indijanska plemena Chinook, Yakama, Cayuse, Modoc, Nez Percé, Shoshone i Wallawalla. Španj. moreplovac Bartolomé Ferrelo doplovio na J Oregona iz Meksika (1542–43). Istraživao ga je i Španjolac Sebastián Vizcaíno (1602–03). Prvi Europljani doseljavaju 1788. Prvo naselje bijelaca i trg. postaja osnovana je 1811. na r. Columbiji kraj današnjega grada Astorije. Prvo stalno naselje osn. 1834. u dolini r. Willamette. Teritorij Oregona, osn. 1848, obuhvaćao je današnju sav. državu Washington te dijelove današnjeg Idaha, Montane i Wyominga. Nakon otkrića zlata u Californiji 1849. brojni stanovnici iseljavaju iz Oregona. Po završetku izgradnje željeznice Union Pacific 1869. počinje veće useljavanje i broj st. se učetverostručio.