Pakrac

Pakrac, župna crkva
Pakrac, grad i središte gradskoga upravnog područja, u Požeško-slavonskoj županiji, u Slavoniji, 4 km sjeverno od Lipika i 50 km zapadno od Požege. Leži u dolini rijeke Pakre na 178 m nadmorske visine. Smješten uz državnu cestu Novska–Daruvar–Virovitica te željezničku prugu Banova Jaruga–Lipik–Pakrac–Daruvar–Virovitica. Arheološki nalazi potvrđuju naseljenost još od prapovijesnoga razdoblja. Prvi, u latinskim dokumentima zabilježen spomen Pakraca datira u 1226 (Petricz), a 1237. zabilježen je kao Pekriz u popisu posjeda viteškoga reda ivanovaca. Tijekom kasnoga srednjeg vijeka spominje se i kao Pukur, Puchruch, Pekerecz i Pecriz. U razdoblju 1256–60. u Pakracu se nalazila camera de Puchruch, kovnica slavonskih banovaca koju je utemeljio slavonski ban Stjepan Gútkeled. O djelovanju ivanovaca, sjedište kojih je bilo u pakračkoj utvrdi, svjedoči latinska isprava iz 1278. u kojoj se spominje Hugo, pakrački prior (latinski preceptor de Pucruch). Grad je bio u sastavu Vranskoga priorata do 1543, a u studenome iste godine bio je napušten. Od rujna 1544. Pakrac je bio u sastavu Osmanskoga Carstva, kao sjedište istoimenoga pograničnog osmanskog → sandžaka 1560–84. Tijekom tzv. Rata za oslobođenje (1683–99), Pakrac su privremeno oslobodile habsburška i banska vojska u rujnu 1687., a konačno je oslobođen 17. X. 1691. Početkom XVIII. st., prilikom podjele oslobođenoga teritorija na Vojnu krajinu i Provincijal, Pakrac je pripao civilnomu dijelu. Od 1708. bio je sjedište pravoslavne eparhije podvrgnute Srijemsko-karlovačkoj mitropoliji. Godine 1745. ušao je u sastav novoutemeljene Požeške županije, a 1746. stavljen je pod izravnu upravu Dvorske komore. Godine 1794. u Pakracu je otvorena manufaktura za proizvodnju stakla. Godine 1796. kralj Franjo I. Habsburški proglasio je Pakrac trgovištem s pravom održavanja četiriju godišnjih sajmova. Tijekom XIX. st. Pakrac je dalje napredovao i poprimao osobine urbane cjeline – 1826. otvorena prva ljekarna, 1871. započela je s radom gimnazija, a 1875. izgrađena je sinagoga. U XIX. st. drvna industrija postala je temelj gospodarskoga razvoja, grad je uključen u željezničku mrežu (1885), osnovana je pilana (1892), izgrađena je jedna od najvećih bolnica u tadašnjoj Hrvatskoj (1898) te elektrana (1906). Potkraj XIX. st. srušena je srednjovjekovna utvrda i oblikovan urbani raster grada. Domovinski rat na pakračkom području započeo je 1. III. 1991., kada su policajci srpske nacionalnosti zauzeli policijsku postaju u gradu, a idući dan hrvatska je vojska uspjela preuzeti nadzor nad gradom. Tijekom rata bio je porušen, pretrpio je mnogobrojne ljudske žrtve i materijalnu štetu. Rodno je mjesto hrvatske političarke Jadranke Kosor. 

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: