Pamir, Tadžikistan
Pamir (tur. visoki brdoviti travnjaci, perz. naziv Krov svijeta), planinsko područje u sred. Aziji, najvećim dijelom u Tadžikistanu, no ogranci se pružaju na područje Kine, Xinjiang Uygura, Jammua, Kašmira, Indije i Afganistana. Obuhvaća veći broj vrhova viših od 6000 m n.m, najviši Vrh komunizma, 7495 m. Pamirski lanac obuhvaća nekoliko nizova koji se pružaju u smjeru I–Z i S–J pa je sred. područje poznato pod nazivom Pamirski čvor. P. ima suhu kontinentsku klimu s hladnim zimama i toplim ljetima. Vegetacija u ist. dijelu je močvarna, zap. dio je prekriven travnjacima. Ist. P. naseljavaju Kirgizi, a zap. Tadžici. Stanovništvo je u većoj mjeri nomadsko, os. u ist. dijelu. Najznačajnija naselja: Khorugh, Qalaikhum, Gharm, Tojikobodo, Jirgatol i Murghob. U ist. dijelu stanovništvo se bavi uzgojem jakova, koza i ovaca te krumpira i ječma. U zap. dijelu uzgaja se pamuk, rašireno voćarstvo. Iako je prostorom Pamira prolazio tzv. put svile, P. je postao poznat u Europi tek u XVII. st. nakon putovanja španj. isusovca Benedicta de Goesa. Od XIX. st. P. je interesna zona Vel. Britanije i Rusije. Potkraj XIX. st. kao tampon-zona uspostavljena je nova država Afganistan. Prostor su istraživali većinom rus. istraživači. God. 1930. puštena je u rad hidrološka i meteorološka postaja na o. 4785 m n.m.