Minnesota, St. Paul, Kapitol
Minnesota, rudnik Empire
Minnesota, Minneapolis
Minnesota, rijeka Minnesota
Minnesota, zastava
Minnesota, sav. država, SAD; 5 mil. st.; 218 601 km2. Graniči s kan. provincijama Manitoba i Ontario na S, s ist. strane nalaze se jezero Superior i sav. država Wisconsin, na J Iowa, a na Z South i North Dakota. Leži gotovo u središtu sjevernoamer. kontinenta. Gl. grad St. Paul. Ledenjačka jezera, doline, morene. Plodno tlo (najplodnije u juž. i zap. dijelu). Juž. M. dio tzv. kukuruznog pojasa (Corn Belt). Područje M. dosta šumovito. Sred. dijelom Minnesote protječe Mississippi; veće rijeke: Red River, Minnesota i St. Croix. Klima kontinentalna (hladne zime i topla ljeta). Prosj. godišnja količina padalina između 500 i 750 mm. Stanovništvo ugl. šved., norv. i njem. podrijetla (doselili u drugoj pol. XIX. st.); poslije doseljavali Nizozemci, Islanđani, Švicarci, Talijani, Slaveni. Većinom žive u gradovima; indijansko stanovništvo (Ojibwa) živi ugl. u ruralnim naseljima. Razvijena poljoprivreda; uzgoj kukuruza, soje, krumpira, suncokreta i lana. Mliječno stočarstvo. Ležišta željezne rude (rudarski bazen Mesabi Range); eksploatacija granita i vapnenca. Razvijena ind. visokih tehnologija, kem., prehr., ind. šport. opreme i poljoprivr. strojeva; nakladništvo. Razvijena prom. mreža. Gradovi Minneapolis i St. Paul tvore veliku aglomeraciju (Twin Cities); važniji gradovi: Bloomington, Duluth i Rochester. Sveučilišta; u Rochesteru poznata klinika Mayo. NP Voyager, park prirode Itasca. Starosjedilačka indijanska plemena na području M. bila su Siouxi (Dakote) i Chippewe (Ojibwa). Ime M. potječe iz jezika Siouxa (“zemlja nebesko modre vode”). Prvi Europljani otkrivaju M. 1654–60; područje postaje dio franc. posjeda pod imenom Louisiana. Pariškim mirom 1763. područje z od Mississippija dospijeva pod španj. vlast. Gornjim dijelom doline M. nadzor su imali brit. trgovci krznom. Iste god. Britanci stječu vlast nad područjem i od Mississippija, ali 1783. ono prelazi u posjed SAD-a (od 1787. kao dio Sjeverozap. Teritorija). Od 1800–03. M. je u sastavu Teritorija Indiane. Kad je SAD 1803. od Francuske otkupio područje z od Mississippija (nekadašnju Franc. Louisianu), cijela današnja država M. dospjela je pod suverenitet SAD-a. God. 1849. uspostavljen je samostalni Teritorij M. God. 1858. M. je primljena u Uniju kao 32. sav. država koja je u Amer. građ. ratu ratovala na strani Unije. God. 1862. u juž. M. izbio je ustanak Siouxa pod vodstvom poglavice Little Crowa. Nakon dugih i krvavih borba otpor Siouxa je skršen, a preživjeli pripadnici plemena protjerani su na zapad u rezervate podignute na neplodnu tlu. Od 1880-ih jača industrijalizacija (željezna ruda, eksploatacija šuma, drvna ind.), a tijekom XX. st. izrasta u jedan od industrijski razvijenijih dijelova SAD-a.