Podravina

Podravina, ušće Mure u Dravu kraj Legrada

Podravina, Koprivnica, paviljon u parku
Podravina, nizina uz rijeku Dravu, između Kalničkoga gorja, Bilogore, Papuka i Krndije te mađarsko-hrvatske granice; površine oko 3400 km2, širine 10–20 km. Potolina je s tri reljefne cjeline: pleistocenski ravnjak, pješčara i aluvijalna ravnica. Glavnu ulogu u formiranju ravnjaka imala je Drava, koja je nakon oledbe taloženjem stvorila 6–7 km debele šljunčane nanose. Pješčara je područje građeno od riječnoga pijeska (Đurđevački peski). Prostor je 10–20 m viši od okolnoga prostora te je prekriven vegetacijom. Aluvijalna ravnica također je nastala radom Drave. Niža je od riječnoga korita. Na području Podravske potoline važna su ležišta nafte i plina (Molve–Šandrovac, Valpovo–Beničanci). Kao zasebno područje izdvaja se Ludbreška podravina. Prijelazno je područje između Varaždina i Koprivnice, koje je jače usmjereno prema Varaždinu. Najveća je koncentracija stanovništva na sjeverozapadnom dijelu; južni i središnji dijelovi rijetko su naseljeni. Naselja su smještena na pleistocenskom ravnjaku na visini do     250 m. U dolinama ima malo naselja zbog opasnosti od poplava, a u prošlosti su čitava naselja pomicana u viša područja. Najznačajnija su: Čakovec, Varaždin, Koprivnica, Virovitica, Đurđevac, Pitomača, Slatina i Donji Miholjac.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: