Pelješac

Pelješac, Janjina
Pelješac, Orebić
Pelješac, poluotok u juž. Dalmaciji; 348 km2, dug 62 km; o. 6000 st. Administrativno pripada Dubr.-neretvanskoj županiji. Leži između Malostonskog i Neretvanskog kanala na S te Pelješkog i Mljetskog kanala na J. S kopnom povezan 1,5 km širokom Stonskom prevlakom. U reljefu se ističu vapnenačke uzvisine i dolomitne udoline; naslage fliša. P. je najviši u zap. dijelu (vrh Sv. Ilija, 961 m). Klima sredozemna; prosj. siječanjska temp. o. 7 °C, a srpanjska o. 26 °C. Oskudan biljni pokrov. Maslinarstvo, vinogradarstvo (poznata vina dingač i postup), voćarstvo; stočarstvo. Tvornica ribljih konzervi. Turizam. Poluotokom prolazi uzdužna cesta. Trajektne veze Orebić–Korčula i Trpanj–Ploče. Naseljen u ilir. doba. Bio pod rim. vlašću. U VII. st. naseljavaju ga Hrvati. Bio u sastavu Zahumlja. U XI. st. pod vlašću Duklje, u XII. st. pod Raškom. U XII. st. kratkotrajna biz. vlast. Od 1333. pod Dubr. Republikom. Da zaštite posjede na Pelješcu, Dubrovčani su podignuli fortifikacijski sustav i zidine. Nakon 1806. u sastavu Habsburške, poslije Austro-Ug. Monarhije. Od XVII. st. pelješki pomorci plove po Sredozemlju, Crnom moru, prema Vel. Britaniji, Sjev. Americi, Javi i Sumatri. Dolaskom parobroda razvoj pomorstva stagnira.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: