plin, prerada zemnoga plina, Argentina
plin, agregatno stanje tvari pri čemu su molekule međusobno dovoljno udaljene da ne djeluju jedne na druge te se kaotično gibaju i ispunjavaju čitav prostor u kojem se nalaze. Brzina gibanja molekula prosječno je oko 500 m/s. Zbog malene gustoće plinovi su slabi vodiči topline i el. struje pa služe kao izolatori, ali se mogu ionizirati i tada postaju vodiči. Ne pružaju otpor promjeni oblika i volumena pa su lako stlačljivi. Hlađenjem se pretvaraju u tekućine. Neki se plinovi mogu dovesti u tekuće stanje samo promjenom tlaka, kao ugljični dioksid (likvefakcija). Za idealne plinove vrijede ovi zakoni: Avogadrov, Boyle-Mariotteov i Gay-Lussacov. Za realne plinove ti zakoni vrijede približno. Od svih plinova najpoznatiji je zrak, koji je smjesa plinova (ugl. kisika, dušika te ponešto nekih drugih plinova). → zemni plin