Poljica, područje u Dalmaciji, i i ji od Splita; o. 250 km2, 14 026 st. Prostor je naseljen od neolitika. Postoje nalazi iz ilir., rim. (Podstrana, Jesenice) i ranokršć. doba (Gata, Ostrvica, Strožanac). U pisanim vrelima i historiografiji označavaju se kao općina, župa, kneževina i republika. U XI. st. spominju se kao župa na čelu sa županom. Do XIV. st. distrikt u sastavu Kliške županije, koji se nalazi pod vlašću različitih gospodara (u XII. st. pod omiškim Kačićima, potkraj XIII. st. pod Šubićima, zatim pod neposrednom vlašću Ludovika I. Anžuvinca, bos. vladara, te Ivaniša Nelipića), ali postupno stječe sve veću autonomnost. Primorski dio današnjih P. u tom je razdoblju pripadao Omiškom kneštvu, a u P. je uključen tijekom druge pol. XV. st. Od 1444. nalaze se pod mlet. vlasti te imaju obvezu plaćanja godišnjeg danka i vršenja voj. službe, ali i unutar. samoupravu. Pod osman. vlast dolaze nakon pada Klisa (1537) te protiv nje podižu više ustanaka tijekom XVII. st. Po završetku Morejskoga rata dolaze ponovno pod vlast Mlet. Republike, a njezinom propašću pripadaju Austriji (1797), odn. padaju pod franc. upravu 1805. Nakon gušenja ustanka (1807) Francuzi su dekretom ukinuli poljičku samoupravu. Ona nije obnovljena ni nakon ponovne uspostave austr. vlasti 1815. Stanovnici P. većinom su se bavili poljodjelstvom i stočarstvom, dijelili su se na plemenite didiće i ugričiće (vlasteličiće), i podložne kmetiće i vlašiće, te na tri plemena (Tišemiri, Limići i Kremeničani). Prema jednoj predaji, svako od tri plemena poteklo je od jednoga od trojice sinova bos. bana Miroslava (Tišemira, Elema i Krešimira). Prema drugim predajama, pojedine su grupe unutar poljičkog društva imale različito podrijetlo (didići bi bili potomci sinova bana Miroslava te ih stoga zovu i “bosanska gospoda”; ugričići ili vlasteličići vukli bi podrijetlo od bjegunaca pred Tatarima koji su 1241, u pratnji Bele IV., došli u Dalmaciju, ili od plemića koji su došli zajedno s Ludovikom Anžuvincem kada je ovaj 1358. osvojio Dalmaciju). Na čelu poljičke općine nalazio se knez, a uz njega nalazimo tri suca, tri prokuratora, vojvodu, pristava i, od 1685, kancelara. Osim skupštine svih Poljičana postojala je i skupština sastavljena samo od plemenitih članova općine.