Prag

Prag, panorama
Prag, Karlov most
Prag (češ. Praha), gl. i najveći grad Češke Republike, na r. Vltavi, u sred. dijelu zemlje; 1 154 508 st. (aglomeracija 1 439 566 st.; 496 km2). Trg., industr. i kult. središte. Veliko želj. čvorište. Proizvodnja alatnih strojeva, automobila, stakla, alkoholnih pića, piva i kože. Kem., tekst. i prehr. ind. Nakladništvo. Turizam. Praški dvorac Hradčany (IX. st.) danas je predsjednička palača. Got. katedrala sv. Víta (1344; dovršena tek 1929) s grobovima češ. kraljeva. Grad. vijećnica sa satom iz XV. st. (Orloj). Roman. bazilika; mnogobrojne crkve (sv. Nikole iz XVIII. st. i dr.). Tynova katedrala iz XIV. st. Spomenik vjerskom reformatoru iz XV. st. Janu Husu. Mnogobrojni muzeji, kazališta i knjižnice. Karlovo sveučilište (osn. 1348), najstarije u Sr. Europi. Tehn. sveučilište (1707). Žid. četvrt s grobljem. Rijeku Vltavu premošćuju brojni mostovi, najpoznatiji Karlov most (sagrađen 1357, obnovljen 1970). Pov. središte P. od 1992. na Uneskovu je popisu zaštićene svj. baštine. God. 2000. proglašen eur. gradom kulture. Međunar. zračna luka (Ruzyně). Grad je, prema predaji, utemeljila češ. kraljica Libuša. Razvio se iz dvaju utvrđenih gradova (Vyšehrad i Hradčany). U X. st. prijestolnica dinastije Přemyslovića. Grad. samoupravu stječe u XIII. st. Tijekom sr. vijeka postiže procvat u doba cara i češ. kralja Karla IV. Luksemburškoga. Tada je utemeljeno sveučilište (1348) i osnovan samostan u Emausu u kojem su djelovali glagoljaški svećenici iz Hrvatske. U XV. st. P. je jako žarište husitskoga pokreta; 1419. izbili su snažni sukobi između husita i katolika. U XVI. st. u gradu se izdvajaju snažne gosp. i kult. četvrti (Staré město, Nové město i Mála Strana). God. 1618. praški nezadovoljnici izbacili su kroz prozor Hradčana trojicu carskih povjerenika (“praška defenestracija”) što je bilo povodom za izbijanje Tridesetogodišnjeg rata, tijekom kojega su grad dvaput osvojile strane postojbe (Sasi 1631. i Šveđani 1648). Strane vojske osvajale su grad i u Ratu za austr. baštinu (1742. i 1744). God. 1848. u P. je održan I. sveslavenski kongres. Od druge pol. XIX. st. P. je žarište češ. nac. pokreta; 1918. postaje gl. grad Čehoslovačke Republike. Hitlerove nacističke postrojbe zauzimaju ga 15. III. 1939; kroz II. svj. rat središte je češ. otpora njem. okupaciji. U svibnju 1945. grad su oslobodile sovj. postrojbe u sklopu posljednje ratne operacije Crvene armije u II. svj. ratu. Od 1993. gl. grad Češke Republike.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: