Južna Osetija

Južna Osetija (Samkhret’ Oset’i, prije Južnoosetska autonomna oblast), autonomno područje u sjevernom dijelu središnje Gruzije, na južnim padinama Velikoga Kavkaza; 3900 km2, 72 000 st. (procjena), od toga 80% čine Oseti. Glavni grad Chinvali (oko 30 000 stanovnika). Šumovito planinsko područje (oko 90% iznad 1000 m nadmorske visine, najviši vrh Halaca, 3938 m), ispresijecano rijekama (Didi Liahvi, Ksani, Lehura) koje se iskorištavaju za hidroenergiju. Obrađeno samo 9% površina; uzgoj žitarica, voća i vinove loze, djelomice na natapanim površinama. Mliječno stočarstvo; proizvodnja poznatog maslaca i sira. Pivarstvo. Tradicionalni obrti (odjeća, suđe). Drvna, prehrambena, kemijska, elektronička industrija. U višim zonama ovčarstvo. Nakon Oktobarske revolucije u rukama menjševika, od 1920. učestale su pobune boljševika. Od 1922. Južnoosetska autonomna oblast u okviru boljševičke Gruzijske Republike. Raspuštanjem Sovjetskoga Saveza i formiranjem Gruzijske Republike Južna Osetija iskazuje zahtjev za neovisnošću o Gruziji koja joj ukida autonomiju te dolazi do krvavih oružanih sukoba 1991–92. Ljeti 1992. nastupa primirje uz pomoć mirovnih snaga i prema sporazumu Borisa Jeljcina s ruske i Eduarda Ševardnadzea s gruzijske strane. Referendumima 1992. i 2006. potvrđena je težnja za neovisnošću. 8. VIII. 2008. gruzijska vojska ušla je u Južnu Osetiju, napala ruske mirotvorce, bombardirala Chinvali. Ruska vojska odmah se suprotstavila i Gruzijci su se povukli. Potkraj kolovoza proglašena je Republika Južna Osetija koju priznaju samo Ruska Federacija, Nikaragva, Venezuela, Nauru i Tuvalu, a Gruzija je smatra svojim teritorijem pod okupacijom ruske vojske.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: