sateliti 1. Prir. ili umjetna tijela koja se gibaju oko planeta. U našem Sunčevu sustavu prir. satelite imaju Zemlja (1), Mars (2), Jupiter (39), Saturn (30), Uran (21), Neptun (8), Pluton (1). Vjerojatno postoje manji, još neotkriveni sateliti. Razlikuju se po veličini, podrijetlu, svojstvima površine, orbiti. Najmanji poznati s. su tijela promjera nekoliko km, a najveći su veći od nekih planeta. Npr. Jupiterov satelit Ganimed najveći je satelit Sunčeva sustava (5262 km) i veći je od Merkura. Sedam satelita veći su od Plutona. Atmosferu imaju Saturnov satelit Titan, Neptunov Triton i Jupiterov satelit Io koji je geološki najaktivnije poznato nebesko tijelo. Prema stazi i brzini njezina ophoda postoje sateliti koji obiđu svoj planet tri puta za jedan zemaljski dan (npr. Marsov satelit Phobos), ali i oni kojima je potrebno nekoliko zemaljskih godina (npr. vanj. Jupiterovi sateliti). Umjetni s. su tijela postavljena u stazu oko Zemlje ili drugih nebeskih tijela za različite namjene (znanstv., voj., gospodarske i sl.). Oko Zemlje giba se u različitim stazama o. 10 000 aktivnih i 30 000 neaktivnih satelita. Neki se gibaju u geostacionarnim stazama ostajući uvijek na istome mjestu iznad Zemljine površine (tj. gibaju se istom brzinom kao što je rotacija Zemlje), dok drugi različitim brzinama kruže oko Zemlje ili drugih nebeskih tijela. Komunikacijski s. prenose radijske, televizijske, telefonske, telegrafske signale s jednog mjesta Zemlje na drugo. Navigacijski s. prenose radiosignale koji pomažu u određivanju položaja u prostoru (GPS – Global Positioning System). Geodetski s. služe za točnija mjerenja oblika i veličine Zemlje (satelitska geodezija). Vremenski s. pomažu u proučavanju atmosferskog vremena. Znanstv.-istraž. s. šalju podatke o dotičnom nebeskom tijelu. Prvi umjetni s. bio je sovj. Sputnik 1 lansiran 4. X. 1957, a prvi aktivni komunikacijski s. amer. Telstar, lansiran 10. VII. 1962. 2. Države podložne nekoj jačoj državi koju u svemu podupiru.