Sedmogodišnji rat (Treći šleski rat)

Sedmogodišnji rat (Treći šleski rat), oružani sukob velikih sila: Pruske, Velike Britanije, Hannovera (poslije i Portugala) protiv Austrije, Francuske, Rusije, Saske, Poljske i Švedske (poslije i Španjolske i Kraljevstva Obiju Sicilija); započeo 1756. U prvoj etapi rata Pruska je prodrla u Sasku i odnijela pobjede u bitkama kraj Praga, Roßbacha i Leuthena (danas Lutynia u Poljskoj, 1757), Zorndorfa (danas Sarbinowo u Poljskoj, 1758), Legnice i Torgaua (1760), ali je i doživjela poraze kraj Kolína (1757), Hochkircha (1758) i Kunersdorfa (danas Kunowice u Poljskoj, 1759). Godine 1762. Rusija je sklopila vojni savez s Pruskom. Istodobno se Švedska povukla iz rata. Mirom u Hubertusburgu (1763) Pruska je zadržala Šlesku i grofoviju Glatz. Rat se proširio i na bojišta u Aziji i Sjevernoj Americi. Britanci su 1756–57. zauzeli Bengal, 1758. Senegambiju, 1761. Pondichéry, 1762. Manilu na Filipinima, a u Sjevernoj Americi Louisbourg (1758), Quebec (1759), Montreal (1760) te više antilskih otoka. Ta etapa britansko-francuskoga rata okončana je Pariškim mirom 1763; Velika Britanija stekla je Louisianu istočno od Mississippija, Floridu i Senegambiju i time postala vodeća svjetska kolonijalna sila. U mnogobrojnim bitkama na europskom ratištu sudjelovale su i hrvatske postrojbe; posebno je istaknutu ulogu imao grof i general → Josip Kazimir Drašković (na njegovu dvorcu u Brezovici uprizorene su scene iz Sedmogodišnjega rata).
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: