svjetski rat, prvi

svjetski rat, prvi, rusko povlačenje prema Tannenbergu

svjetski rat, prvi, torpedirani brod na Sjevernom moru, 1916.

svjetski rat, prvi, Ypres, ruševine grada poslije bitke, 1917.

svjetski rat, prvi, britanski vojnici na solunskoj bojišnici, 1916.

svjetski rat, prvi, šuma Oosttaverne s rovovima što su ih Britanci zauzeli u bitki kraj Messinesa, 1917.

svjetski rat, prvi, ukrcavanje srpske vojske u brod na Krfu, 1918.

svjetski rat, prvi, most na rijeci Marni koji su srušili Nijemci pri povlačenju za prve bitke na Marni
svjetski rat, prvi, rat koji se vodio 1914–18. i u kojem je sudjelovalo 28 država. Počeo je kao rat 9 država. Sukobljene strane grupirane su oko država Antante: Francuske, Vel. Britanije, Rusije, Srbije, Belgije, Luksemburga i Crne Gore, i Centralnih sila: Njemačke i Austro-Ugarske. Vodio se u Europi, Africi, Aziji i na većini oceana i mora. Rat je bio prijelaz između razdoblja eur. nadmoći i razdoblja nove svj. politike. U njemu su masovno korištena nova oružja, zrakoplovi i na kraju tenkovi. Potpuno je promijenio dotadašnji način ratovanja, kao i odnose u svijetu. Procjenjuje se da je poginulo 8 mil. vojnika. Povod za rat bio je atentat u Sarajevu 28. VI. 1914. u kojem je ubijen austroug. prijestolonasljednik pa je Austro-Ugarska 28. VII. 1914. objavila rat Srbiji, što se drži poč. I. svj. rata.
Zapadnoeuropsko ratište

Operacije je počela njem. vojska koja je, provodeći izmijenjeni Schlieffenov plan, 1/2. VIII. 1914. okupirala neutralni Luksemburg, ali je zapela u Belgiji, što je omogućilo Francuzima da prijeđu u protuofenzivu. Borbe koje su slijedile otvorile su mogućnost Nijemcima da napadnu Pariz, pa su se Francuzi i u međuvremenu pristigli Britanci povukli na r. Marnu. U studenom je propao obostrani pokušaj okruživanja u Flandriji. Bio je to kraj manevarskog rata i prelazak na rovovski način rata s ofenzivama ograničenih razmjera. Pobjeda je tražena i s novim bojnim sredstvima. Nijemci su u travnju 1915. kod Ypresa prvi uporabili bojne otrove. Do kraja 1915. nije bilo značajnih pomaka usprkos velikim borbama i golemim gubicima na objema stranama. U veljači 1916. Nijemci su počeli veliku ofenzivu kraj Verduna koja je trajala do sred. srpnja bez zamjetnog uspjeha. Britanci i Francuzi odgovorili su ofenzivom na r. Sommi od srpnja do studenog u kojoj su prvi put uporabljeni tenkovi, ali njem. obrana nije probijena. U 1917. inicijativa je bila ugl. u rukama Francuza i Britanaca koji su proveli nekoliko neuspjelih operacija. Posljednja je bila potkraj godine kraj Cambraia u kojoj su masovno upotrijebljeni tenkovi. Najveća novina bio je ulazak SAD-a u rat i dolazak prvih amer. snaga na ratište. Izbacivanje Rusije i Rumunjske iz rata Nijemci su iskoristili da pojačaju snage na Zapadu i pokušaju postići rješenje prije masovnog dolaska amer. snaga. Od ožujka do srpnja 1918. Nijemci su u pet ofenziva pokušali postići pobjedu, ali bez uspjeha. Saveznici su u protuudaru od srpnja do sred. rujna primorali Nijemce da se povuku na Siegfriedovu crtu. Istodobno sa savezničkim napadima, u Njemačkoj je u studenom izbila revolucija, proglašena je republika i 11. XI. 1918. potpisana kapitulacija njem. vojske.

Istočnoeuropsko ratište

Operacije su počeli Rusi jer su Nijemci imali gl. snage na Zapadu. Rusi su u kolovozu 1914. napali Ist. Prusku i Galiciju. Nakon početnih uspjeha u Pruskoj, Rusi su potkraj kolovoza potučeni kraj Tannenberga. Na galicijskom bojištu Rusi su ugl. dominirali nad austroug. vojskom. Do kraja godine okružili su veliku utvrdu Przemyśl i osvojili Karpate. U veljači 1915. Nijemci su potukli Ruse kraj Mazurskih jezera. Rusi su obranili Varšavu i osvojili Przemyśl. U svibnju je počela zajednička njem.-austroug. ofenziva u kojoj je probijena rus. crta kraj Gorlica u podnožju Karpata, što je dovelo do lančanog povlačenja rus. snaga na cijeloj fronti. Slijedilo je frontalno potiskivanje Rusa koje je trajalo do kraja rujna i poč. listopada, kada je crta stabilizirana. Rusi su izgubili Galiciju, Poljsku, Litvu i dijelove Letonije i Bjelorusije. U ožujku 1916. pokušali su ofenzivu koja nije uspjela. Zatim je poč. lipnja slijedio prodor generala Brusilova kraj Luc’ka i u Bukovinu koji je ugrozio austroug. crtu i zaprijetio njezinim potpunim slomom. Morali su intervenirati Nijemci i dovući snage s drugih bojišnica. U rat na strani Antante uključila se i Rumunjska i napala Ugarsku. Stoga su Nijemci težište rata bacili na Rumunjsku i zajedno s bug. i austroug. snagama osvojili Bukurešt. Rus. planove za ofenzivu u proljeće 1917. omela je revolucija u Petrogradu i Moskvi u kojoj je car abdicirao. Ofenziva je započela poč. srpnja probojem austroug. crte i zaustavljena je intervencijom Nijemaca. Uskoro je sred. srpnja počela uspješna austro-njem. ofenziva i Rusi su odbačeni duboko na Istok, što je olakšano izbijanjem Oktobarske revolucije u Rusiji. Poč. prosinca potpisano je primirje između Centralnih sila i Rusije, što je slijedila i Rumunjska. U veljači 1918. Nijemci su obnovili rat protiv Rusije koja je u ožujku prisiljena na nepovoljan mir. Rusi su napustili Poljsku, Litvu, Letoniju i Estoniju, a Ukrajina i Finska postale su zasebne države.

Balkansko ratište

Borbe su počele u kolovozu 1914. napadom austroug. snaga na Srbiju i Crnu Goru. U studenom su austroug. snage prodrle u Srbiju, ali su u prosincu izbačene iz nje u srp. protuudaru. U listopadu 1915. njem., austroug. i bug. snage krenule su u ofenzivu na Srbiju i Crnu Goru i u prosincu 1915. i siječnju 1916. ih okupirale. Srp. se vojska uz velike gubitke povukla preko Albanije na jadransku obalu, gdje su je prihvatili Saveznici i nakon reorganizacije prebacili na Solunsku frontu. Potkraj godine Saveznici su osvojili Kajmačkalan i Bitolj. Do rujna 1918. nije bilo značajnih pomaka. Tada je probijena → Solunska fronta, izbačena iz rata Bugarska i u listopadu oslobođena Srbija.

Talijansko ratište

U svibnju 1915. Italija je napustila Trojni savez i objavila rat Austro-Ugarskoj. Napadi na austroug. crtu počeli su u lipnju i trajali su do kraja godine bez uspjeha. U 1916. bilo je manjih terit. pomaka na objema stranama. Do kraja 1916. Talijani su vratili izgubljeno i osvojili Goricu. U rujnu 1917. prešli su na lijevu obalu Soče i ugrozili Ljubljanu. Zbog toga su poč. studenog austroug. i njem. snage krenule u ofenzivu i u bitki kraj Kobarida potpuno probile tal. crtu i prodrle do r. Piave, gdje su Talijani postavili obrambenu crtu. Austroug. pokušaj proboja Piave u lipnju 1918. nije uspio. Potkraj listopada Talijani su prešli u ofenzivu i kraj Vittorija Veneta probili austroug. crtu, nakon čega je 3. XI. potpisano primirje.

Azijsko-tursko ratište

U kolovozu 1914. Turska je prešla na stranu Centralnih sila. Do kraja godine ratovala je s Rusijom bez terit. pomaka. U 1915. položaj Turske se pogoršao zbog rus. pritiska na Kavkazu i u Kaspijskome moru, te brit. pritiska u Iranu. Brit.-franc. desantna operacija na Dardanelima završila je u prosincu neuspjehom. U 1917. gl. borbe bile su u Mezopotamiji i Palestini u kojoj su Britanci potkraj godine osvojili Gazu, Jafu i Jeruzalem. U rujnu 1918. počela je brit. ofenziva u Palestini. Do kraja listopada osvojeni su Damask i Alep i presječene logističke prometnice tur. snaga u Mezopotamiji, što je dovelo do raspada tur. snaga u prednjoj Aziji.

Rat na moru

Na Sjev. moru Britanci su blokirali njem. obalu i do kraja 1914. ograničili njem. krstarički rat. U veljači 1915. Nijemci su počeli neograničeni podmornički rat, da bi ga ograničili u rujnu nakon prosvjeda SAD-a i drugih neutralnih zemalja. U neodlučenoj bitki kraj Jyllanda 31. V/1. VI. 1916. propao je njem. pokušaj da dobije rat na moru. U veljači 1917. Nijemci su objavili neograničeni podmornički rat, a Britanci su odgovorili uvođenjem sustava konvoja i jačanjem protupodmorničke borbe.

Rat u kolonijama

Do kraja 1914. Nijemci su izgubili sve svoje kolonije u Aziji i Tihom oceanu. Slično se dogodilo i u Africi, s izuzetkom Kameruna, u kojem su borbe trajale do veljače 1916, a u Njemačkoj Ist. Africi do kraja rata 1918.

Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: