Senj
Senj, grad i središte gradskoga upravnog područja, u Ličko-senjskoj županiji, na obali Velebitskoga kanala, podno najnižega velebitskoga prijevoja Vratnika (698 m), 70 km jugoistočno od Rijeke i 88 km sjeverozapadno od Gospića. Grad ima 4810, a gradsko upravno područje 7182 stanovnika (2011). Luka. Tekstilna, kovinska i drvna industrija; turizam. Nedaleko od grada nalaze se hidroelektrane Senj i Sklope. U Senju je između 1494. i 1508. djelovala glagoljska tiskara, u kojoj su pripadnici senjskoga Stolnoga kaptola, osnivači tiskare Blaž Baromić, Silvestar Bedričić, Toma Đakon i Petar Jakovčić, tiskali sedam knjiga, odnosno dva liturgijska izdanja nužna glagoljašima za obavljanje liturgije i pouke (Misal, 1494., i Ritual s Meštrijom od (dobra) umrtija, oko 1507) te pet neliturgijskih (prijevodi teoloških i moralno-didaktičkih priručnika i književnih djela): Spovid općena (1496, prvo djelo tiskano na hrvatskom tlu na narodnom jeziku i jedina neliturgijska glagoljična inkunabula), Mirakuli slavne d(e)ve Marie, Naručnik plebanušev (1507), Korizmenjak fratra Ruberta i Transit sv. Jerolima (1508). Izdanja iz te tiskare uključila su Hrvate u suvremene tokove europskoga tiskarstva. Rodno je mjesto hrvatskoga književnika i povjesničara Pavla Rittera Vitezovića, književnika, glazbenog pisca i skladatelja Vjenceslava Novaka, pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića, glumice Bele Krleže, jezikoslovca Milana Moguša, dramatičara, pripovjedača, esejista i kritičara Milana Ogrizovića i pripovjedača, dramatičara i esejista Milutina Cihlara Nehajeva.