Sevilla

Sevilla, Alcázar
Sevilla, gl. grad istoimene provincije i autonomne zajednice Andaluzije (Andalucía), juž. Španjolska, na r. Guadalquivir, 90 km od Atlantika; grad 702 500 st., metropolitansko područje 1 291 300 st. Četvrti po veličini španj. grad; ekon., upr. i kult. središte Andaluzije i J Španjolske. Važno lučko središte (izvoz vina, voća, maslina, pluta, ruda); ind. duhana, oružja, porculana, poljoprivr. strojeva, brodova, tekstila. Razvijen turizam. Sveučilište (osn. 1502). Sačuvani su dijelovi grad. zidina iz rim. i maurskog doba. Stari dio grada s mnogim kult. spomenicima, među kojima se ističu palača Alcázar iz XII. st. (s dogradnjom u XIV. i XVI. st.), Casa de Pilatos iz XVI. st. (obje građevine ubrajaju se u najljepša ostvarenja stila mudéjar) i kasnogotička katedrala Santa María (XV–XVI. st.), sagrađena na mjestu gl. džamije Almohadâ. Oko 94 m visok zvonik katedrale, glasovita Giralda (prvotno minaret podignut 1184. na rim. temeljima). Unutrašnjost katedrale urešena je djelima B. E. Murilla, D. Velázqueza, F. Goye i dr. Grobovi španj. vladara i K. Kolumba. Grad. muzej, bogata umj. galerija, arheol. muzej. S. je rodno mjesto slikara D. Velázqueza i B. E. Murilla. Memorijalni muzej B. E. Murilla. Jz od grada nalaze se ruševine rim. grada Itálice, rodnog mjesta rim. careva Trajana i Hadriana, s očuvanim amfiteatrom. Fenička naseobina Sephala, potom ibersko naselje Hispalis. Od ←45. rim. kolonija (Colonia Iulia Romula). God 411. zauzimaju je Vandali, 441. Vizigoti (sjedište njihove države do 567). Arapi je osvajaju 712; 1023–91. prijestolnica neovisne maurske države Abadida. Španjolci je zauzimaju 1248; vrhunac gosp. i kult. razvoja postiže u doba prekomorskih otkrića u XVI. i XVII. st.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: