Sijera Leone

Službeni naziv: Republika Sijera Leone, Republic of Sierra Leone
Površina: 71 740 km2
Stanovništvo (procj. 2007): 5 159 600 (71,9 st./km2); 40% gradsko
Glavni grad Freetown, 835 100 st. (procj. 2007)
Upravna podjela 3 provincije i područje gl. grada
Službeni jezik engleski
Valuta leone (SLL) = 100 centa
Sijera Leone, država u zap. Africi, uz obalu Atlantskog oceana; graniči s Gvinejom na S i I i Liberijom na J i JI; ima 402 km morske obale.
Prirodna obilježja
Freetown, panorama
Freetown, ulica
S. L. sastoji se od 4 reljefnih regija. Na nisku, pješčanu i većim dijelom redovito plavljenu atlantsku obalu (iznimka je poluotok Sierra Leone na sred. dijelu obale građen od metamorfnih stijena i visok do 970 m) prema unutrašnjosti se nastavlja do 40 km široka priobalna nizina građena od tercijarnih i kvartarnih riječnih naplavina. Od nje se prema SI teren polagano uzdiže, prvo preko ravnjaka do 150 m, s osamljenim vrhovima od metamorfnih stijena Gornjogvinejskoga praga, zatim preko viših ravnjaka (300–600 m) Gvinejskog visočja do gorja Loma (najviši vrh S. L., Mt. Bintimani, 1948 m). Klima je prijelazna između ekvatorske i savanske, s kišnim razdobljem od svibnja do studenog (vlažni jugozap. pasati) i izrazitim sušnim razdobljem (suhi sjeveroist. vjetar harmatan) od prosinca do travnja. Tijekom cijele godine sr. mjesečna temp. iznosi o. 25 °C (iznimka je SI zemlje s nešto većim dnevnim i mjesečnim oscilacijama). Najviše padalina padne na poluotoku Sierra Leone (više od 5000 mm/g.), u drugim dijelovima o. 2000 mm. Mreža tekućica je gusta, ugl. smjerom SI–JZ, s velikim oscilacijama u vodostaju te brzacima u sr. dijelu toka koji sprječavaju veću prom. valorizaciju; devet većih tekućica, od S prema J: Great Scarcies (dijelom granična s Gvinejom), Little Scarcies, Rokel (u donjem dijelu toka naziva se Sierra Leone River), Gbangbaia, Jong, Sewa, Wanje, Moa (dijelom granična s Gvinejom) i Mano (većim dijelom toka granična s Liberijom). Na J je prir. vegetacija trop. prašuma koja je u velikoj mjeri iskrčena radi dobivanja obradivih površina ili selektivnom sječom pretvorena u sekundarnu šumu. Prema S zbog izrazitoga sušnog razdoblja, rasprostranjena je savana. Uz obalu značajne površine šuma mangrova. Šume ukupno prekrivaju o. 1/4 površine.
Stanovništvo
selo
djeca vojnici
U S. L. živi o. 20 afr. naroda; najbrojniji su Temne (30%) na SZ i Mende (30%) na I i J, dok ostali (Limba, Kono, Kissi, Yalunka, Loko i dr.) čine još o. 30% ukupnog st. Kreoli (potomci oslobođenih robova podrijetlom s Jamajke koji su se doselili potkraj XVIII. st.) zajedno s Libanoncima, Europljanima i Azijatima čine o. 10%. Služb. jezik je engleski, ali se govore i mnogi afr. jezici te kreolski. Vrlo je gusto naseljena šira okolica Freetowna s poluotokom Sierra Leone te otok Sherbro (više od 500 st./km2), dok je u unutrašnjosti gustoća 20–60 st./km2. Zbog čestih sukoba mnogo je prognanika i izbjeglica (iz Liberije). Veći gradovi (procj. 2007), uz iznimku gl. grada i najveće luke Freetowna (835 tis. st.), osnovani su nakon II. svj. rata: Bo (na J sred. dijela zemlje; 189 600 st.), Kenema (na JI nastao zahvaljujući okolnim rudnicima dijamanata; 154 500 st.) i Makeni (na S sred. dijela zemlje; 93 200 st.). U ruralnim krajevima prevladavaju tradic. naselja do 300 st. Stanovništvo raste po velikoj stopi od 23‰. To je rezultat jedne od najvećih svj. stopa nataliteta (45,4‰, 5. u svijetu) i jedne od najvećih stopa mortaliteta (22,6‰, 3. u svijetu). Svaka četvrta žena umire prije navršene 5. god. života. Zbog velikog siromaštva i loših zdravstv. i općeljudskih uvjeta života smrtnost majki pri porođaju kao i dojenčadi (158,3‰) izrazito je velika. U prosjeku svaka žena rodi šestero djece. Posljedično, društvo je izrazito mlado, čak 45% st. mlađe je od 15 g., a samo 3% starije od 65 g. Očekivano trajanje života od 40 g. jedno je od najnižih u svijetu (za muškarce samo 38 g.). Prema vjeroispovijesti prevladavaju muslimani (o. 60%), kršćana ima o. 10%, dok je pripadnika tradic. vjerovanja o. 30%. Prema stupnju pismenosti S. L. zauzima treće mjesto od dna ljestvice, pismeno je samo 30% st. (20% žena).
Gospodarstvo
rudnik dijamanata Koidu
Freetown, ribarska luka
Unatoč znatnim prir. bogatstvima, poljoprivr. i ribarskim potencijalima, S. L. spada u red 5 najsiromašnijih zemalja svijeta. Loša ekon. i soc. infrastruktura, korupcija i donedavni stalni unutardrž. sukobi i voj. udari doveli su zemlju na ekon. i soc. rub opstanka. Današnje gospodarstvo umnogome ovisi o stranoj humanitarnoj i novčanoj pomoći te održavanju mira i stabilnosti kao preduvjeta razvoja. Oko 2/3 st. uzdržava se samoopskrbnim poljodjelstvom, dok je gl. izvozni sektor rudarstvo. Od poljoprivr. kultura najviše se uzgajaju: u vlažnijim dijelovima riža, manioka, slatki krumpir, jam i brašnaste banane, a u sušnijima proso, sirak i kikiriki. Za izvoz se uzgajaju manje količine kave, kakaa i palmina ulja. Stočarstvo (goveda, koze, ovce, perad) za domaće potrebe te morsko i slatkovodno ribarstvo. U prošlosti je najvažnije bilo dobivanje dijamanata. Danas su prva nalazišta ugl. iscrpljena (Koidu, Konu), dok je značajno eksploatiranje iz riječnih nanosa (dijamanti čine 50% vrijednosti izvoza). Postoje znatne zalihe boksita, željezne rude, titanova dioksida (rutil) i manje zalihe zlata. Ind. je slabo razvijena (ugl. u Freetownu); prehr. (ljuštionice riže, uljare), tekst., duhanska, manja petrokemijska. S. L. ima stalnu negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Gl. partneri: Belgija, Njemačka, Obala Bjelokosti, SAD, Vel. Britanija. S. L. jedna je od najzaduženijih zemalja svijeta i s najvećim nejednakostima u primanjima najbogatijih i najsiromašnijih (sve što vrijedi nalazi se u rukama stranaca ili manjinskog stanovništva podrijetlom iz Europe, te Libijaca i Indijaca). Značajan je problem i velik broj maloljetnih radnika.
BNP (2006): 1,2 mlrd. USD
Udio BNP-a po sektorima (2004): poljoprivreda 53%, industrija 31%, usluge 16%
Udio zaposlenih po sektorima (2004): poljoprivreda 61%, industrija i usluge 39%
Inflacija (2004): 12%
Realan rast gospodarstva (2004): 7,4%
Uvoz (2004): 531 mil. USD
Izvoz (2004): 185 mil. USD
Povijest
džamija u bilizini Potora
Tragovi naseljenosti potječu iz neolitika. Starosjedilačka Bantu-plemena bili su Mende na SI i Tenne u sred. dijelu. Portugalci otkrivaju Europljanima S. L. u XV. st. Njihove naseobine nisu se održale. U XVI. i XVII. st. uspostavlja se nekoliko engl. uporišta za trgovinu robljem; 1787. osnovana je naseobina Freetown za bivše robove, crnce koji su služili u engl. vojsci tijekom Amer. rata za neovisnost i za prebjegle i oslobođene robove koji su se sklonili u Englesku. Pokretači naseljivanja organizirali su se 1791. kao kompanija Sierra Leone; 1807. ustupaju sva svoja prava brit. vladi i taj teritorij postaje brit. krunska kolonija; 1808–64. Freetown je gl. luka brit. ratne flote za borbu protiv trgovine robljem, kao i sjedište dovođenja oslobođenih robova (dovedeno je o. 50 000 oslobođenika). Naseljenici (Kreoli) učestalo dolaze u sukob s domorodačkim stanovništvom i podupiru brit. kolon. širenje prema unutrašnjosti (od sred. XIX. st.). Mnogi odlaze u Englesku i ondje postižu visoke položaje diljem brit. kolon. uprave. Istodobno se Britanci u svojoj ekspanziji prema S sukobljavaju s Francuskom. Temeljem brit.-franc. dogovora 1895. osvojeni krajevi u unutrašnjosti postaju (1896) brit. protektorat S. L. Protukolon. pokret jača nakon II. svj. rata; 1951. osnovana je Nar. stranka (Sierra Leone People’s Party – SLPP); 1957. S. L. stječe unutar. samoupravu. Iste su god. održani parlamentarni izbori na kojima je pobijedio SLPP, a njezin prvak Leone Milton Margai imenovan je prvim predsj. vlade (1958). Neovisnost je proglašena 1961; od 1964. predsj. vlade je Albert Michael Margai. God. 1967, nakon poraza vladinih pristaša na izborima u Freetownu, voj. udarom vlast preuzima potpukovnik Andrew Juxon-Smith. U idućim godinama zemlju potresaju novi voj. udari i polit. nestabilnost; 1971. parlament je donio novi ustav, a Siaka Stevens postao predsj. države (od 1978. ujedno i predsj. vlade). God. 1985. povlači se iz politike, a nasljednikom imenuje načelnika gl. stožera Josepha Saidua Momoha. Nakon drž. udara 1992. na čelo države dolazi Valentine E. M. Strasser (svrgnut 1996). Naslijedio ga je kapetan Julius Maada Bio (potom se sam proglasio generalom). God. 1996. održani su izbori na kojima je pobijedio SLPP, za predsj. države izabran je Alhaji Ahmad Tejan Kabbah, čime je okončano dugogodišnje razdoblje voj. vladavine. Već 1997. nova je vlada svrgnuta u voj. udaru pod vodstvom Johnnyja Paula Korome. Kabbah je izbjegao u Gvineju i potom od vlada Gvineje i Nigerije zatražio voj. posredovanje. Iduće god. nigerijske postrojbe zauzele su Freetown i omogućile predsj. Kabbahu povratak na vlast. To je dovelo do razbuktavanja građ. rata (sve do potpisivanja mirovnog sporazuma u srpnju 1999. i dolaska mirovnih snaga UN-a). God. 2002. na izborima ponovno pobjeđuje SLPP (predsj. A. Kabbah).

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: