simbioza raka samca, Pagurus prideaux, i moruzgve, Adamsia palliata
simbioza (grč.), zajedništvo između jedinki dviju različitih vrsta od kojega obje (simbionti) imaju koristi (mutualizam). Životinje mogu biti u simbiozi s drugim životinjama, biljkama i mikroorganizmima. Karakterističan primjer s. između dviju biljaka jesu lišajevi, koji se sastoje od alga i gljiva. Gljive pribavljaju vodu i mineralne tvari, a alge sintetiziraju ugljikohidrate kojima se hrani čitav lišaj. Sličnu zajednicu – mikorizu – sačinjavaju hife gljiva s korijenjem mnogih vrsta šumskog drveća. U prirodi je os. korisna s. između biljaka iz por. mahunarki s dušičnim bakterijama koje žive na njihovu korijenju i vežu dušik iz atmosfere. Time omogućuju napredovanje biljke i na siromašnijem tlu. Među beskralježnjacima vrlo su česti različiti oblici simbioze. U mnogim protistima (Protozoa), spužvama (Porifera), žarnjacima (Cnidaria), virnjacima (Turbellaria) i dr. žive jednostanične alge (Zoochlorella i Zooxsantella). Najpoznatija je simbioza zelene hidre u čijem se tijelu nalaze zelene alge. Hidra se koristi ugljikohidratima i kisikom koji proizvode alge, dok alge iskorištavaju ugljik (IV) oksid i dušikove spojeve koje proizvodi hidra. Često se spominje kao primjer s. između dvaju beskralježnjaka zajednica morskog raka samca (Pagurus pridaux) i moruzgve (Adamsia palliata). Rak samac zavlači se u prazne kućice različitih vrsta puževa, pričvrsti na kućicu jednu moruzgvu ili više njih i zajedno s kućicom nosi ih i traži hranu. Moruzgva sa svojim žarnicama pruža raku samcu zaštitu, a koristi se ostacima rakove hrane. Zanimljive su zajednice između mrava i nekih kukaca (mirmekofilija). U ekonomiji ishrane veliko značenje ima s. preživača s nekim vrstama protista (trepetljikaši) koji žive u njihovu buragu, rastvaraju celulozu i tako omogućuju preživačima da iskoriste velike količine, inače neprobavljivih, biljnih vlakana i pretvaraju ih u vrijedne bjelančevine mlijeka.