Skoplje

Skoplje, panorama

Skoplje, stari dio grada
Skoplje (makedonski Skopje), glavni i najveći grad → Makedonije, smješten u Skopskoj kotlini na rijeci → Vardar; 506 926 stanovnika (popis 2002), odnosno 505 400 stanovnika (procjena, 2016). Političko je, ekonomsko i prometno središte države. Nakon posljednjega preustroja lokalne uprave (2004) Skoplje je glavni grad i poseban entitet s deset gradskih općina (Aerodrom, Butel, Centar, Čair, Gazi Baba, Gjorče Petrov, Kisela Voda, Karpoš, Saraj i Šuto Orizari) koje zajedno tvore Veliko Skoplje. Nakon osamostaljenja Makedonije, početkom 1990-ih, gospodarstvo je zabilježilo snažan pad. Ipak, danas su razvijene snažna metaloprerađivačka (željezara), kemijska, farmaceutska (Alkaloid), tekstilna, prehrambena, papirna, industrija građevinskoga materijala i dr. Skoplje je važno makedonsko prometno čvorište (vardarsko-moravski longitudinalni pravac): željeznica Beograd–Solun, dva transeuropska cestovna koridora (8 i 10), međunarodna zračna luka. Obrazovno je i kulturno središte Makedonije; dva državna i brojna privatna sveučilišta, Makedonska akademija znanosti i umjetnosti, mnogi instituti, muzeji i knjižnice (Nacionalna i sveučilišna knjižnica Makedonije), Memorijalni centar holokausta makedonskih Židova, spomen-kuća majke Terezije. Mnogobrojni kulturni spomenici; kameni most (preko Vardara, XV. st.), Daut-pašin hamam (danas umjetnička galerija), Mustafa-pašina džamija (XV. st.), pravoslavna crkva sv. Spasa (XVI. st.) i dr. Zbog trusnog područja na kojemu grad leži česti su veći potresi. U jednom takvom potresu (1963) stradao je velik dio grada (oko 80%), nakon čega je grad obnovljen i proširen. Neki dijelovi rekonstriuiraju se i obnavljaju danas (konzerviranje ruševine starog željezničkog kolodvora, katedrala sv. Klimenta Ohridskog, dovršena 1990). Danas riječni tok Vardara grad dijeli na stari, orijentalni dio (na lijevoj obali), i novi, moderniji (na desnoj obali). 
Antičko naselje Scupi porušeno je u potresu 512. i obnovljeno za cara Justinijana I. Pod Samuilom u X. st. Skoplje se razvilo u jako trgovačko i prometno središte; od 1282. u sastavu je Raške, a od 1392–1912. pod Osmanskom vlašću (Uskup). Vrhunac gospodarskoga razvoja bilježi u XVI. i XVII. st.; jedan je od gospodarski najsnažnijih gradova u europskom dijelu osmanskih stečevina. Razoren i spaljen za austro-osmanskoga rata i → Karpoševa ustanka (1689–90); od sredine XIX. st. središte Povardarja, a od 1875. Kosovskoga vilajeta. Pod vlašću Srbije (1912–15) i Bugarske (1915–18), potom u sastavu Kraljevine Jugoslavije (sjedište županije, poslije Vardarske banovine). U II. svjetskom ratu pod bugarskom okupacijom (1941–44), potom u sastavu SFRJ (glavni grad Makedonije). Od 1991. glavni je grad neovisne Makedonije.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: