Solin
Solin, grad i središte gradskoga upravnog područja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u srednjoj Dalmaciji, 8 km sjeverno od Splita. Nalazi se nedaleko od ušća rijeke Jadro u Jadransko more. Grad ima 20 212, a gradsko upravno područje 23 926 stanovnika (2011). Na Jadranskoj magistrali i željezničkoj pruzi Šibenik–Split. Cementara. Turizam. Ruševine antičke Salone (forum, rimski teatar iz I. st., ostatci amfiteatra s kraja II. st.); ostatci rimskoga akvedukta (I. st.) koji je vodom s izvora Jadra opskrbljivao vodom Salonu i Dioklecijanovu palaču. Na lokalitetima Manastirine i Marusinac otkopani su veliki starokršćanski grobni kompleksi s bazilikama. Ipak, ostatci bedema i predmeti grčkoga podrijetla u gradu i okolici upućuju na Grke kao utemeljitelje grada. Prvi se put Solin spominje 119. pr. Kr. Prema grčkom geografu Strabonu, Salona se razvila puno prije te je bila luka ilirskoga plemena Dalmata, koji su vjerojatno ovdje trgovali s grčkim pomorcima. U I. st. pr. Kr. grad su zauzeli Rimljani; širi se prema zapadu i istoku. Za vladavine rimskoga cara Augusta razvija se u političko središte Dalmacije. Za cara Dioklecijana doživljava najveći uspon. Huni i Goti napadaju grad sredinom V. st. Nakon pada Zapadnorimskoga Carstva postaje središte namjesnika istočnogotskoga kralja Teodorika. U VI. st. bio je dio Istočnorimskoga Carstva. Slaveni i Avari osvajaju ga oko 614. i razaraju do temelja. U ranom srednjem vijeku bio je jedno od sijela vladara hrvatske narodne dinastije (na lokalitetu Rižinice ostatci su crkve i benediktinskoga samostana s ulomkom oltarne pregrade s natpisom koji spominje kneza Trpimira, mauzolej hrvatskih vladara na Gospinu otoku, ostatci krunidbene bazilike kralja Dmitra Zvonimira). U srednjem vijeku pripadao je Klisu; potkraj XIII. i u prvoj polovici XIV. st. bio je u posjedu moćnih hrvatskih velikaša Šubića. Od kraja XV. st. izložen je osmanskim napadima. Pod osmanskom je vlašću bio od 1537. do Kandijskoga rata (1645–69). Nakon oslobođenja od osmanske vlasti, na Solinsko je polje uselilo stanovništvo iz Dalmatinske zagore. Brz industrijski razvoj počinje u XIX. st. Rodno je mjesto hrvatskoga slikara Joze Kljakovića.