Sveti Kristofor i Nevis

Službeni naziv: Federacija Sveti Kristofor i Nevis; Federation of Saint Kitts and Nevis (engl.)
Površina: 269 km2
Stanovništvo (procj. 2007): 39 382 (147,5 st./km2); 44% gradsko
Glavni grad Basseterre, 12 849 st. (procj. 2007)
Upravna podjela 14 župa
Službeni jezik engleski
Valuta istočnokaripski dolar (XCD) = 100 centa
Sveti Kristofor i Nevis, otočna državica u Sr. Americi, u ist. dijelu Karipskoga mora, dio otočne skupine Malih Antila, obuhvaća otoke Saint Kitts (Christopher) (Sveti Kristofor, 176 km2) i Nevis (93 km 2), dva najsjevernija otoka iz skupine Leeward Islands (Zavjetrinski otoci); ima 135 km obale.
Prirodna obilježja

Sveti Kristofor, panorama otoka

Charlestown

Basseterre, panorama
Oba su otoka brdovita i vulkanskog podrijetla. Otokom Saint Kitts (Christopher) dominiraju tri ugasla vulkana, od kojih je Mount Liamuiga (1156 m), s jezerom u pošumljenom krateru, najviši vrh države. Na JI otoka pruža se reljefno niži poluotok sa slanim jezerima i pješčanim plažama. Nevis je također brdovit, ali nešto niži (Nevis Peak, 985 m). Okružen je koraljnim grebenima, a lokalno ga stanovništvo naziva Oualie, što na karipskom znači “zemlja prekrasne vode”. Otoci su odijeljeni prolazom The Narrows. Klima je tropska s vrlo malim dnevnim i godišnjim kolebanjima temperature. Na klimatske prilike stalno utječu i sjeveroist. pasati. Prosj. godišnja temp. 27 °C, prosj. godišnja količina padalina 1397 mm, a mijenja se s nadmorskom visinom i izloženosti puhanju pasata. Zbog utjecaja pasata zavjetrinske (jugozapadne) strane otoka primaju tek o. 1200 mm padalina godišnje, dok privjetrinske (sjeveroistočne) strane primaju i 3500 mm padalina. Kišno razdoblje traje od srpnja do studenoga, a od kolovoza do listopada moguća je pojava trop. ciklona. Najjači trop. ciklon Luis pogodio je otočje 1995. i uništio velikim dijelom plantaže šećerne trske te mnoge stamb. objekte. Danas je tek o. 17% površine obaju otoka, ponajprije u unutrašnjosti, prekriveno trop. kišnim šumama. U posljednja dva desetljeća iskrčene su velike šumske površine, što je potaknulo eroziju tla. Na većim nadmorskim visinama javljaju se travnjaci. Iako na otocima nema većih tekućica, bogati su vodom; brojni su potoci kratka i strma toka.
Stanovništvo
Procjenjuje se da ovu otočnu državicu u Karipskome moru danas nastanjuje 39 382 st. Prevladavaju crnci (86%), a od manjina najbrojniji su mulati (11%) i bijelci (2%). Malen je broj i Kineza. Crnci i mulati potomci su afr. robova, koji su tijekom XVII. i XVIII. st. dovedeni na plantaže šećerne trske. Služb. jezik engleski. Gustoća naseljenosti je velika (147,5 st./km2). O. 80% stanovništva živi na Saint Kittsu. U selima na obalama otoka živi o. 66% stanovništva. Najviše stanovnika ima gl. i najveći grad te vodeća luka Basseterre, a Charlestown, najveći grad Nevisa, ima 1530 st. Ostala značajnija naselja: Saint Paul’s (1176 st.), Sadlers (980) i Middle Island (883). Stopa nataliteta je 17,9‰, stopa mortaliteta 8,2‰, što rezultira stopom prir. priraštaja od 9,7‰. Posljednja dva desetljeća obilježilo je veliko iseljavanje stanovništva s obaju otoka u inozemstvo, pa se broj stanovnika nakon 1980. vrlo sporo povećava – godišnji rast u prosjeku je tek o. 0,6%. Smrtnost dojenčadi iznosi 13,4‰. U dobnom je sastavu starijih od 60 g. o. 8%, a mlađih od 15 g. o. 27%. Očekivano trajanje života: 73 g. U vjerskom sastavu prevladavaju protestanti s 81% (najveći je udio anglikanaca s 33% i metodista s 29%), te rimokatolici s 13%. Ima i rastafarijanaca i sljedbenika nekih afro-karipskih kultova. U prošlosti, tijekom XVII. i XVIII. st., na otocima je živjela i brojna zajednica Židova, koji su se ovdje naselili nakon što su izgnani iz Brazila. Sa sobom su donijeli tada najmodernije tehnologije prerade šećerne trske. Obrazovanje je obvezno od 5 do 17 godina starosti. Nepismenih ima samo o. 3%, pa su stanovnici među najpismenijima na zap. Zemljinoj hemisferi.
Gospodarstvo
Gotovo cjelokupna privreda temelji se na poljoprivredi, točnije na plantažnom uzgoju šećerne trske, koja je i vodeći izvozni proizvod. Vlada je nacionalizirala sve plantaže i otkupila sve šećerane. U maloj se mjeri, i to na Nevisu, uzgajaju i pamuk, kopra, trop. voće, povrće i kokosovi orasi. U novije se vrijeme povećao uzgoj kave, riže i arašida. Za vlastite se potrebe uzgaja slatki krumpir, jam, banane i drugo voće. Na oba je otoka o. 39% površine obradivo (njive i trajni nasadi). Stočarstvo (koze i ovce) i ribarstvo skromno su razvijeni. Rudnih ležišta na otocima nema. Ind. je slabo razvijena. Prerađuje se šećerna trska; proizvodnja ruma. Potkraj 1980. otvorena su 4 industr. parka, gdje se od uvoznih materijala i komponenata proizvode satovi, odjeća, namještaj i elektron. oprema. Izvozi se šećer (31% ukupnog izvoza), elektron. oprema (40% izvoza), strojevi i pića. Uvoze se goriva, hrana i strojevi. Gl. trgovinski partneri: SAD, Vel. Britanija, Kanada, Japan, Francuska te Trinidad i Tobago. Tek tijekom 1990-ih značajnije se počinje razvijati turizam (20% BDP-a), koji danas zapošljava o. 13% radne snage. Gl. turist. odredišta: Frigate Bay (Saint Kitts) i Pinney’s Beach (Nevis). Stanovit broj vila na nekadašnjim plantažama preuređen je u manje hotele. Godišnje posjeti otoke o. 340 000 stranih turista, od čega 1/3 u okviru turist. krstarenja. Od 320 km cesta, tek ih je 43% asfaltirano – među njima i kružna cesta oko Saint Kittsa. Želj. mreža duga je 50 km, namijenjena ponajprije turistima te za putovanje između plantaža za vrijeme berbe. Vodeća morska luka je Basseterre. Jedina međunar. zračna luka je kraj Basseterrea, dok je na Nevisu manji aerodrom kraj Newcastlea.
BNP (2002): 339 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2001):
poljoprivreda 3,5%, industrija 25,8%, usluge 70,7%
Nezaposlenih (1997): 4,5%
Inflacija (2005): 8,7%
Realan rast gospodarstva (2004): 0%
Uvoz (2004): 405 mil. USD
Izvoz (2004): 70 mil. USD
Povijest
Najstarije poznato žiteljstvo otoka bili su Karibijci. Oba otoka otkrio je K. Kolumbo na svojem drugom putovanju (1493–96). Veći otok nazvao je po svojem svecu zaštitniku. Od 1620. za vlast nad otocima sukobljavaju se Englezi i Francuzi; prva naselja osnivaju se 1623. (Thomas Warner) i 1627. (Pierre Belain d’Esnambuc). Koloniju na Nevisu Englezi uspostavljaju 1628. God. 1783. otoci pripali Englezima. God. 1882. oba su otoka sjedinjena u jedinstvenu cjelinu. God. 1958–62. dio Zapadnoindijske federacije; 1967. priključeni Zapadnoindijskim pridruženim državama; stječu unutar. samoupravu. U rujnu 1983. proglašena neovisnost. Od 1995. predsj. vlade je Denzil Douglas (Laburistička stranka). Član Commonwealtha.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: