šamanizam

šamanizam, spiritističko-magijski oblik religije, najčešći kod arktičkih i subarktičkih plemena u Sibiru, sjevernoj i srednjoj Aziji (kod Ostjaka, Evenka, Neneca, Laponaca i dr.), te kod Eskima. Temelji se na vjerovanju u duhove kao gospodare prirode, s kojima ljudi mogu uspostaviti vezu uz pomoć određenih magijskih obreda koje izvodi plemenski vrač → šaman. Obično u ekstatičnom stanju, s pomoću bubnjeva, čegrtaljki, zvončića i sl., plesom i odgovarajućim formulama zazivanja, šaman dobiva odgovore i preporuke duhova o radnjama koje treba poduzeti radi dobrobiti plemena, liječenja bolesti i sl. Prve podatke o šamanizmu pronašli su u XIII. stoljeću misionari među Laponcima, a kod sibirskih plemena u XVII. stoljeću ruski protopop → Avakum Petrovič. Sličnih se vjerovanja može naći i kod američkih Indijanaca, te u nekim plemenima jugozapadne Afrike, Oceanije i Australije. Šamanizam je pobudio veliko zanimanje modernih antropologa, a najpotpunije ga je je obradio M. Eliade (Šamanizam, arhaične tehnike ekstaze i dr.).
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: