Tatari

Tatari, narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (o. 3,8 mil.) i drugdje u Rus. Federaciji (ukupno o. 5,3 mil), s manjim odvjetcima i u drugim eur. zemljama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja i u Poljskoj, o. 3000), te na širem euroaz. području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su priznata nac. manjina). Naziv naroda mijenjao je značenje kroz povijest i do danas nije posve ustaljen. Neki jezično i kulturno srodni narodi i etničke zajednice upotrebljavaju isključivo vlastita nac. ili etnička imena, ili uz vlastito prihvaćaju i tatarsko ime (npr. Baškirci, Nogajci, Kalmici, Kipčaki i dr.), pa je teško odrediti ukupan broj Tatara. Sam naziv (Tatarlar) izvorno se odnosi na mongolsko pleme Ta-ta, koje je živjelo s od pustinje Gobi u V. st. te se pokrenulo prema Zapadu i zavladalo turkijskim plemenom Bugara (Protobugari) na Volgi, s kojim se i izmiješalo (današnji kazanjski Tatari). Tako se T. najčešće drže turkijsko-mongolskim narodom koji govori turkijskim jezikom. Nakon prodora Džingis-kanovih Mongola u Europu, nazivi Tatari i Mongoli javljaju se sinonimno. Do XIII. st. izmiješali su se i s drugim turkijskim narodima u Europi (Hazari, Kumani, Pečenezi i dr.). T. su vladajući sloj u Zlatnoj Hordi, državi koja se prostirala od Oba do Dnjepra, ugrožavajući i Moskvu, a nakon slabljenja Zlatne Horde vladaju još uvijek moćnim Kazanjskim i Krimskim kanatima, sve do kraja XV. st., kada ih potiskuju Rusi. U II. svj. ratu krimski T. su raseljeni. Kazanjski T. imali su autonomiju u Tatarstanu u SSSR-u, danas Republika Tatarstan u Rus. Federaciji. Po vjeri su muslimani suniti, uz manje skupine pravoslavnih.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: