Texas, Dallas, Sveučilište
Texas, Houston, Chevron Center
Texas, San Antonio, botanički vrt
Texas, Austin, Capitol
Texas, Austin
Texas, rafinerija nafte
Texas, zastava
Texas, sav. država na JZ sred. dijela SAD-a; sa 691 030 km2 druga po veličini sav. država SAD-a (iza Aljaske), i s 23 287 100 st., druga po broju stanovnika (iza Californije). Sastoji se od obalne ravnice uz Meks. zaljev na J i JI, koja prema Z prelazi u ravnjak Edwards. Na krajnjem SZ nalazi se ravnjak Llano Estacado (na 1200 m). Klima je u juž. i jugoist. dijelu suptropska, na Z i SZ kontinentska; od biljnog pokrova prevladavaju savane. Razgranata riječna mreža (slijev Meks. zaljeva). Veće rijeke: Rio Grande (granica prema Meksiku), Sabine (granica prema Louisiani), Trinity, Brazos, Colorado, Nueces, Red River (granica prema Oklahomi). Tri NP: Big Bend, Padre Island, Guadalupe Mountains. Intenzivno poljodjelstvo: uzgoj pamuka, žitarica, kikirikija, riže; stočarstvo: mesno govedarstvo, ovčarstvo, kozarstvo; ribarstvo (račići). Vodeća sav. država po proizvodnji i preradi nafte i zemnoga plina (zalihe nafte i zemnoga plina pronađene su ispod 2/3 površine T.) i po proizvodnji minerala sumpora i magnezija. Značajne industrije: elektron., računalna, petrokem. (obala Meks. zaljeva), strojarska, prehr., metaloprerađivačka, svemirske tehnologije (NASA Lyndon B. Johnson Space Center u Houstonu), ind. medicinske opreme i uređaja, voj. ind. Važ. gradovi: Houston, Dallas, San Antonio, Austin (gl. grad), El Paso, Corpus Christi. Najstarije stanovništvo T. bila su indijanska plemena. Europljanima ga otkrivaju Španjolci Alonzo Álvarez de Piñeda (Rio Grande, 1519) i Álvar Núñez Cabeza de Vaca (juž. i jugozap. T., 1528–34). Prvo španj. naselje u T. osnovano je tek 1682. u Ysletu (kraj današnjeg El Pasa); 1685. Francuzi su podigli uporište Fort Saint Louis, ali se ono nije duže održalo. Poč. XVIII. st. Španjolci uspostavljaju značajnija uporišta: San Antonio de Valero i San Antonio de Bexar (1718). God. 1819. T. je priznat kao španj. posjed. Proglašenjem neovisnosti Meksika (1821) ulazi u sastav nove države. Istodobno započinje ubrzana kolonizacija anglo-amer. obitelji iz SAD-a, što – zbog njihovih izraženih separatističkih tendencija – dovodi do zategnutih odnosa s Meksikom. Nekontrolirana kolonizacija prerasta 1835. u otvoreni rat; 1836. kolonisti (iako manjinsko stanovništvo) jednostrano proglašavaju odcjepljenje T. od Meksika. Iste godine zbili su se i opsada utvrde Alamo kraj San Antonija i poraz Teksašana kraj Coleto Creeka, nakon čega je uslijedio preokret. U travnju 1836. snage meks. generala Santa Anne poražene su kraj San Jacinta. Za prvog predsj. neovisne Republike Texas izabran je Sam Houston. God. 1845. amer. Kongres anektirao je T., koji je postao 28. država Unije, što je dovelo do nastavka oružanih sukoba s Meksikom. Nakon pretrpljenih poraza u ratu 1846–48, Meksiko se morao odreći svih svojih terit. presezanja na T. i za 15 mil. $ prepustiti SAD-u svoje posjede na Z. U sljedećim godina uslijedio je progon neameričkog (meksičkog) stanovništva Texasa. U Amer. građ. ratu (1861–65) T. je ratovao na strani Konfederacije. Poslije rata bio je pod voj. upravom federalnih snaga (1865–69). Ponovno član Unije od 1870. Nakon građ. rata na granicama T. uslijedio je niz napada nezadovoljnih indijanskih plemena, ugroženih stalnim sužavanjem njihova teritorija. Do 1870. njihov je otpor skršen brutalnim mjerama, a preostali Indijanci preseljeni su u rezervate. Od poč. XX. st. gospodarstvo T. ubrzano se razvija zahvaljujući bogatoj proizvodnji nafte.