Toskana, Siena
Toskana, Pisa, zgrade uz rijeku Arno
Toskana, krajolik u okolici San Gimignana
Toskana (tal. Toscana), regija na Z središnje Italije; 22 992 km2, 3 597 100 st. Proteže se od obala Ligurskoga i Tirenskoga mora do vrhova Apenina na S i I; reljefno raznolik prostor: brežuljkasto i brdovito područje u unutrašnjosti, nizinski prostori u dolini r. Arno i priobalnom dijelu; uključuje i Toskansko otočje. Obuhvaća provincije: Massa – Carrara, Lucca, Pistoia, Prato, Firenze, Livorno, Pisa, Arezzo, Siena, Grosseto. Jedna od vodećih poljoprivr. regija Italije: uzgoj žitarica (pšenica), maslina, vinove loze (okolica Siene), voća, povrća; govedarstvo, konjogojstvo, svinjogojstvo. Rudnici olovne, cinkove, antimonove, bakrene rude, pirita i žive; smeđi ugljen (San Giovanni Valdarno), mramor (Carrara). Metalurgija, brodograđevna (Livorno), kem. i tekst. ind. Poznata turist. regija (kult.-pov. spomenici, slikoviti krajolici, morska kupališta). Veći gradovi: Firenca (gl. grad), Livorno (gl. luka), Piombino, Lucca, Pistoia, Grosseto, Pisa, Siena. Tragovi kontinuirane naseljenosti od doba paleolitika. U ant. doba naziva se, prema onodobnim stanovnicima, Etruria. U V. st. pod vlašću Ostrogota; u VI. st. dio Langobardskoga Vojvodstva, a u VIII. st. priznaje franačku vlast. Kao markgrofovija Tuscia u XI. st. pripada grofovima od Canosse. Nakon smrti markgrofice Matilde (1115), koja je T. i Emiliju oporučnom odredbom darovala papi, dolazi do višegodišnjih borbi između papa i careva tijekom kojih se u T. ustrojavaju autonomne komune (Pisa, Siena, Firenca i dr.). Kad je sred. XV. st. velikaška obitelj Medici zavladala Firencom, T. se postupno uobličava u jedinstvenu polit. cjelinu; od 1537. vojvodstvo, a od 1569. veliko vojvodstvo. God. 1737. Toskanu je stekao Franjo I. Lotarinški, suprug carice Marije Terezije. God. 1760. T. postaje habsburška sekundogenitura; 1801–07. kao Kraljevina Etrurija pod vlašću dinastije Parma-Bourbon; 1807–15. pripojena Francuskoj, a od 1815. ponovno habsburški posjed. Važ. uloga u revoluc. događanjima 1848–49. God. 1859. veliki knez Leopold II. je protjeran; plebiscitom iz 1860. pripojena Kraljevini Sardiniji i Italiji.