Vatikan


Službeni naziv: Država grada Vatikana, Stato della Città del Vaticano (tal.), Status Civitatis Vaticanae (lat.)
Površina: 0,44 km2
Stanovništvo (procj. 2007): 767 (1743,2 st./km2); 100% gradsko
Glavni grad Vatikan, 767 st. (procj. 2007)
Službeni jezik talijanski, latinski
Valuta euro (EUR) = 100 centa
Vatikan, papinska država pod suverenitetom Svete Stolice. Površinom najmanja nezavisna država na svijetu, nalazi se u sred. dijelu Rima, na desnoj obali Tibera; na čelu države je papa Franjo.
Prirodna obilježja i stanovništvo

snimka iz zraka

zbirka grčkih skulptura u Museo Pio Clementino

Trg sv. Petra
V. je nastao Lateranskim ugovorima (11. II. 1929), koje su potpisali kardinal Pietro Gaspari, u ime tadašnjega pape Pija XI., i predsj. tal. vlade Benito Mussolini. Smjestio se na istoimenom brežuljku, u sjeverozap. dijelu Rima. Opasan je srednjovj. i renesansnim zidinama sa šest ulaza (od kojih su 4 otvorena za javnost). Obuhvaća baziliku sv. Petra (građenu većinom između XV. i XVII. st.) s istoimenim trgom, niz palača (Papinska i dr.) i Vatikanske vrtove. Na bazilici su radili neki od svj. poznatih umjetnika, poput Michelangela, Bramantea i Berninija. Trg sv. Petra, iako dio Vatikana, otvoren je za javnost te je, osim u prigodama kada je nazočan papa, u nadležnosti tal. policije. Vatikanska ili Papinska palača kompleks je zgrada, unutar kojih se nalaze i papinska rezidencija, uredi Rimokat. crkve, nekoliko kapelica (najpoznatija među njima Sikstinska kapela s freskama Michelangela), knjižnica (s neprocjenjivom zbirkom od o. 150 000 manuskripata i više od 1,6 mil. naslova iz pretkršć. i ranoga kršć. razdoblja) te poznati Vatikanski muzeji. V. ima i nekoliko zgrada na području grada Rima, koje se nalaze izvan njegova teritorija, a kojima Italija priznaje eksteritorijalnost – bazilike San Giovanni in Laterano, Santa Maria Maggiore i San Paolo fuori le Mura, palače Lateranska, Palazzo della Dataria, Palazzo della Cancelleria, Palazzo Propaganda Fide, Villa Barberini i dr. Pripada mu i papinska ljetna rezidencija u Castel Gandolfu, nedaleko od Rima.
Na području Vatikana danas živi 767 st. (procj. 2007), a tek dio stanovnika uživa status građanina, što je priznanje posebnog položaja vezanog uz određenu službu Svetoj Stolici. Dio stalnog stanovništva nema vatikansko državljanstvo; u Vatikanu živi i o. 3000 službenika te 94 pripadnika Švic. garde, koji imaju vatikansko državljanstvo samo dok su u toj službi. Švic. garda osigurava unutar. sigurnost države i pape (od 1506).
Papa, vrhovni poglavar Kat. crkve, ima apsolutnu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast u Vatikanu, koju izvršava dijelom sam, a dijelom uz pomoć vatikanskih upr. organa. Sveti kolegij kardinala (Sacro Collegio del Cardinali) pomaže papi u njegovu pastoralnom radu. Najviše izvršno tijelo, uz papu, je Drž. tajništvo ili Papinsko tajništvo (Segretaria di Stato), koje zastupa Vatikan u diplomatskim odnosima s drugim državama.
Gospodarstvo
Vatikan nema razvijeno uobičajeno gospodarstvo, već se ono svodi na njegove financije i upravljanje drž. proračunom. Ima vlastiti bankovni sustav; u prošlosti je izdavao i novac, koji je bio zakonito platežno sredstvo i u cijeloj Italiji. Ima telefonski sustav, poštanski ured, radiopostaju (Radio Vaticano), astron. opservatorij. Tiska vlastiti dnevni list L’Osservatore Romano, a od 1983. emitira i tv program. Jedan od većih izvora prihoda je povremena prodaja vatikanske imovine zajedno s prodajom poštanskih maraka i suvenira, čime se dijelom pokriva već uobičajeni proračunski manjak drž. blagajne. Dobrovoljni prilozi vjernika iz mnogobrojnih biskupija i vjerskih zajednica širom svijeta također su važan izvor prihoda. Na blagdan Sv. Petra i Pavla (29. VI.) svake se godine po čitavom svijetu skuplja tzv. Petrov novčić. Za Vatikan ima veliko značenje vjerski turizam. Cjelokupna se vatikanska imovina (bez neprocjenjiva crkv. blaga i brojnih umjetnina) procjenjuje na o. 500 mil. USD. Vatikan je priključen na tal. el., vodovodnu, kanalizacijsku i plinsku mrežu.
Od 1984. godine Vatikan je na Uneskovu popisu svj. baštine.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: