Vitezović, Pavao Ritter

P. R. Vitezović, Odiljenje sigetsko, II. izdanje, Beč 1685.
Vitezović, Pavao Ritter, hrvatski književnik, povjesničar i leksikograf (Senj, 7. I. 1652 – Beč, 20. I. 1713). Školovao se u Senju i Zagrebu, a oko 1674. boravio u Rimu. Dvije godine proveo je kod slovenskoga polihistora J. V. Valvasora u Kranjskoj, gdje se bavio povijesnim istraživanjima, pjesništvom i bakrorezbarstvom. Godine 1684. tiska svoje prvo pjesničko djelo na hrvatskom jeziku (Odiljenje sigetsko). Po povratku u Senj obnašao razne političke i vojne službe; u vrijeme protuturskoga (Bečkog) rata imenovan kapetanom i vitezom. Djelovao kao poslanik Senja u Šopronu, Beču i Požunu; upravitelj od Hrvatskoga sabora utemeljene zemaljske tiskare u Zagrebu (1694) u kojoj tiska svoje djelo Kronika aliti spomen vsega svieta vikov; član povjerenstva za razgraničenje između Austrije i Turske nakon Karlovačkoga mira 1699. U to vrijeme piše svoja djela Pod Drežnikom 25. IX. 1699. i Oživjela Hrvatska (Croatia rediviva, 1700) u kojima želi prikazati Hrvatsku onakvom kakva je bila prije zaposjedanja Mlečana i Osmanlija. Godine 1701. u Beču objavljuje djelo Stematografija ili opis ilirskih grbova (opis grbova 56 pokrajina koje je pribrajao Iliriku), a 1703. u Zagrebu povijesno-pjesničko djelo Dva stoljeća ucviljene Hrvatske. Važan je i njegov jezikoslovni rad; u rukopisu je ostao rječnik Lexicon Latino-Illyricum, koji sadržava riječi iz svih hrvatskih narječja. Godine 1708. car Josip I. dao mu je posjed Šćitarjevo, zbog čega se upleo u imovinski spor s tadašnjim vlasnikom; kako bi riješio taj prijepor, odlazi u Beč, gdje i umire.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: