Vojvodina

Vojvodina, Palićko jezero

Vojvodina, rijeka Begej

Vojvodina, Subotica, gradska vijećnica

Vojvodina, Novi Sad, katedrala
Vojvodina (punim imenom Autonomna pokrajina Vojvodina), pokrajina u sjev. Srbiji; 21 506 km2, 2 024 487 st. Graniči s državama Mađarskom na S, Rumunjskom na I, Hrvatskom i BiH na Z te sa sred. Srbijom na J. Gl. grad Novi Sad. Rijeke Dunav i Tisa dijele V. na Banat, Bačku i Srijem (srp. Srem). Nizinski panonski prostor do 200 m n.m. Sastoji se od lesnih ravnjaka i terasa, aluvijalnih ravnica; u zap. dijelu izdižu se Fruška gora i Vršačke planine. Nekoliko pješčara, najveća Deliblatska u jugoist. dijelu (300 km2). Gl. rijeke Dunav, Tisa, Tamiš, Begej, Sava. Nekoliko jezera, najveće Palićko kraj Subotice. Prekrivena vrlo plodnom crnicom. Klima kontinentalna; prosj. siječanjska temperatura -2° do 0 °C, prosj. srpanjska 22–23 °C. Prosj. godišnja količina oborina 500–700 mm, većina padne potkraj proljeća i poč. ljeta. Poljoprivreda; uzgoj pšenice, kukuruza, šećerne repe, uljarica, voća, stočarstvo, peradarstvo, svinjogojstvo. Ležišta nafte i zemnoga plina. Prehr., tekst., petrokem., farmaceutska, ind. obuće, cementa, umjetnih gnojiva, strojeva, stakla. Razvijena cestovna i želj. mreža; riječni promet, brojni plovni kanali. Turizam. Najvažniji gradovi: Novi Sad, Subotica, Zrenjanin, Pančevo, Kikinda, Sombor, Srijemska (Sremska) Mitrovica. U sr. vijeku sastavni dio Ugarske, pretežito naseljena Mađarima. U prvoj pol. XVI. st. zauzimaju je Turci, a na ratom opustjela područja useljavaju se Hrvati i Srbi. Od kraja XVII. st. (završetkom Bečkoga rata 1699) ponovno u sastavu Ugarske. U tom razdoblju jača srp. nac. skupina koja se povećava dolaskom izbjeglica iz Srbije i s Kosova. Da oslabi ug. staleže, car Leopold I. daje im povlašteni položaj. U prvoj pol. XIX. st. jača srp. nacionalizam, koji 1848. dovodi do proglašenja tzv. Vojvodine Srpske. God. 1867. V. je ukinuta, a njezini su dijelovi vraćeni matičnim državama. Velika nar. skupština u Novom Sadu proglasila je 1918. ujedinjenje sa Srbijom i s njom ušla u sastav Kraljevine SHS. U II. svj. ratu Bačka je vraćena Mađarskoj, Srijem Hrvatskoj, a Banat je stavljen pod izravnu njem. upravu. Nakon II. svj. rata njem. zajednica u V. ugl. je protjerana, a srp. i crnog. element ojačan kolonizacijom. Od 1945. autonomna jedinica u sastavu Srbije. Autonomija ukinuta pod velikosrp. pritiskom 1988. (tzv. antibirokratska ili “jogurt” revolucija). Nakon 2000. u V. ponovno jačaju polit. tendencije za stjecanjem autonomnog statusa u okviru Srbije.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: