vrijednost, općevažeće moralne norme i načela koja kao regulatorni principi određuju čovjekovo djelovanje neovisno o njegovim neposrednim ili egoističnim interesima. Takve su vrijednosti npr. poštenje, istinoljubivost, dobrota i sl. Dok prav. norme određuju čovjekovo društv. ponašanje, vrijednosti utemeljuju njegovo etičko ponašanje koje se u cjelini ne može obuhvatiti prav. normama. U umjetnosti, vrijednost (npr. ljepota) je subjektivni stvaralački dojam koji takvo djelo razlikuje od zanatskoga. U ekonomiji, v. je ekvivalent svojstva neke robe u razmjeni s drugom robom te se određuje kao cijena, a izražava u novcu. Potonje shvaćanje razvilo se u trajno razlikovanje između smjerova nastalih na klas. ekonomiji (A. Smith, D. Ricardo i dr., uključujući i K. Marxa) liberalnih i neoliberalnih oponenata. Budući da je u cijenu uključen i rad, tzv. radna teorija vrijednosti formiranje profita (višak vrijednosti) shvaća i kao društv. odnos, u konzekvencijama i kao otuđenje viška vrijednosti od radnika. Odatle se izvode i različiti odnosi prema shvaćanju uloge tržišta, te pogotovo načina raspodjele ukupno stvorene vrijednosti.