Wyoming

Wyoming, zastava
Wyoming, Devil’s Tower
Wyoming, Cheyenne, Capitol
Wyoming, Laramie
Wyoming, sav. država na planinskom SZ sred. dijela SAD-a; 253 326 km2, 508 000 st. Planinsko područje Stjenjaka s prostranim visoravnima (o. 2000 m n.m.) okruženima planinskim lancima (najviši vrh Gannet Peak 4207 m). Prevladava suha kontinentalna i planinska klima. Sred. i sjeverozap. dijelom sav. države prolazi razvodnica sljevova Atlantskog i Tihog oceana; veće rijeke Green, Bighorn, Yellowstone, Powder, North Platte. O. 80% površine prekrivaju travnjaci i polupustinjski krajevi oskudne vegetacije. Rudarstvo (ugljen, nafta i zemni plin, uranova i željezna ruda, zlato, gips, vapnenac i dr.); poljoprivreda: mesno govedarstvo, ovčarstvo; uzgoj žitarica, šećerne repe, graha i krumpira. Turizam; dva nac. parka: Yellowstone i Grand Teton, te druga zaštićena područja. Wyomingom prolaze važne želj. i cestovne prometnice koje povezuju I i Z SAD-a. Bez većih urbanih središta. Cheyenne (gl. grad), Casper, Laramie, Gillette.
Povijest
Prije dolaska bijelaca, na prostoru današnje države W. obitavala su indijanska plemena iz skupine Plain. God. 1803. W. postaje dio teritorija SAD-a; prvo naselje uspostavljeno je 1834. (Fort Laramie); 1872. u W. je osnovan Yellowstone National Park – prvi nac. park u SAD-u. Zbog sve dubljeg prodiranja bijelaca, uslijedili su oružani sukobi s Indijancima; potkraj 1860-ih osnovan je prvi rezervat u SAD-u (Reservation Wind River za pleme Shoshona). Nepoštovanje ugovorenih obveza prema Indijancima dovelo je do novog rata 1876. U bitki kraj Little Bighorna Siouxi i Cheyenni teško su porazili postrojbe amer. generala G. A. Custera. God. 1890. W. je postao 44. država SAD-a.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: