Zadar

Zadar, sv. Donat

Zadar

Zadar, morske orgulje
Zadar, grad i luka, sjedište Zadarske županije, južna Hrvatska; 70 684 stanovnika. Nalazi se na obali sjeverozapadnoga dijela Ravnih kotara i obali Zadarskoga kanala, u sjevernoj Dalmaciji, 73 km sjeverozapadno od Šibenika. Nasuprot Zadru leže otoci Ugljan i Pašman. Do kraja I. svjetskoga rata političko-administrativno središte Dalmacije. Nakon II. svjetskoga rata intenzivan industrijski razvoj. Poljoprivredna okolica; uzgoj voća (višnja maraska), povrća, maslinarstvo, stočarstvo. Ribarstvo; razvoj marikulture. Prehrambena, tekstilna, kemijska industrija, proizvodnja alkoholnih pića i sokova (tradicija od XVI. stoljeća), strojeva. Brodogradilište; sjedište Tankerske plovidbe. Međunarodna zračna luka u Zemuniku Donjem. Turističko središte; marina. Najstariji dio grada nastao je na sjeverozapadnom dijelu poluotoka koji zatvara staru luku i zaljev Jazine. Turist. zona s hotelsko-ugostiteljskim kompleksom Borik. Ji, oko luke Gaženice, razvija se nova lučko-industr. zona. Sveučilište (najstarije u Hrvatskoj; osn. 1396); pov. arhiv, institut HAZU. Arheol., pom., etnografski, nar. muzej s galerijom umjetnina i prirodoslovnim odjelom; galerije slika, stalni postav sakralne umjetnosti. Parkovi i perivoji. Očuvan ortogonalni raspored ulica u staroj grad. jezgri. Ostaci rim. foruma; crkva sv. Donata iz IX. st., katedrala sv. Stošije (XII–XIII. st.), crkva sv. Krševana iz XII. st. (zvonik iz XV. st.), got. i barokne crkve, ostaci grad. zidina s očuvanim kopnenim i morskih vratima iz XVI. st., kula iz XIII. st. Nekoliko km sz od grada pov. gradić Nin; u okolici grada nac. parkovi Paklenica i Kornati. U ←IX. st. liburnsko naselje Jadera. Pod rim. vlašću od ←I. st.; od ←34. kolonija. U VI. st. postaje gl. grad biz. teme Dalmacije i sjedište carskog namjesnika. Tijekom IX. i X. st. započinju i nastojanja hrv. vladara i Mlečana da zauzmu Z.; tijekom vladanja hrv. vladara iz nar. dinastije sve su učestalije veze Z. sa zaleđem; mlet. težnje da zauzmu grad urodit će višestoljetnim otporom zadarskog stanovništva. God. 1105. Z. priznaje za vladara Kolomana Arpadovića i ulazi u sastav hrv.-ug. države; 1115. zauzimaju ga Mlečani. Od 1159. do 1180. Z. podiže četiri pobune protiv mlet. vrhovništva; redovito ugušene uz teške represalije po zadarsko žiteljstvo. Najteže razaranje Z. je pretrpio 1202, kada su ga po nalogu dužda Enrica Dandola, osvojili križarski bojovnici, sudionici IV. križarske vojne; tijekom idućih stoljeća nastavljaju se uporni pokušaji Zadrana da se osamostale od mlet. dominacije (1247, 1311. i 1345). God. 1358. (Zadarski mir) Z. ulazi u sastav drž. stečevine Ludovika I. Anžuvinca, za čijeg vladanja postiže vrhunac gosp. i kult.-umj. razvoja. Kada je Ladislav Napuljski 1409. prodao Z. i Dalmaciju, Z. je dospio u sastav mlet. države pod kojom će ostati sve do njezina utrnuća 1797. Tijekom gotovo pet stoljeća mlet. uprave Z. je gl. upr., sudsko i voj. sjedište mlet. posjeda u Dalmaciji. Usprkos mlet. centralističkoj fiskalnoj i gosp. politici, Z. i nadalje zadržava status vodećega dalm. grada. Gosp. opadanje započinje u doba osman. prodora u XV. st.; tijekom XVI. st. grad gubi većinu svojeg teritorija u zaleđu, vraćenog tek Kandijskim, odn. Morejskim ratom u XVII. st. Padom Mlet. Republike 1797. pripao Austriji; pod franc. upravom 1805–13; u vrijeme druge austr. uprave (1813–1918) gl. je grad austr. pokrajine Dalmacije. Tijekom XIX. st. započinje pokret nar. preporoda; u Z. od 1861. zasjeda Dalm. sabor, a narodnjaci pokreću 1862. list Il Nazionale (s prilogom na hrv. jeziku) i otvaraju Nar. čitaonicu (1863). U vrijeme cijele austr. uprave Z. je žarište dalm. autonomaškog pokreta i pripadnici autonomaške stranke drže vlast u općinskoj upravi do kraja. God. 1918. okupirala ga je tal. vojska; Rapallskim ugovorom (1920) pripao Italiji. Pod fašist. vlašću hrv. žiteljstvo u Zadru doživljava teške progone i velikim dijelom iseljava, a sam grad, odvojen od svojega prirodnog zaleđa, gospodarski stagnira i pretvara se u enklavu talijanske manjine u Dalmaciji. Godine 1944. teško razoren u bombardiranjima Saveznika. Pariškim mirovnim ugovorom 1947. sjedinjen s Hrvatskom. Tijekom Domovinskoga rata (1991–95) teško razaran topničkim i zračnim napadima srpskog agresora.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: