ženski pokreti, polit. i soc. pokreti osnovani i organizirani radi borbe za osnovna prava žena, za njihovu polit. i soc. emancipaciju i afirmaciju u društvu, u prvom redu za postizanje prav. i stvarne jednakosti s muškarcima u procesu rada, politici i društvu. U okviru ženskih pokreta, kao što su sindikalni pokret žena, proleterski pokreti žena vezani uz radničke stranke i sl., javljaju se i pokreti sufražetkinja za jednako pravo glasa, i feministički pokreti za ukidanje nejednakosti između muškaraca i žena i za njihovu stvarnu ravnopravnost u svim društv. poslovima, uključujući i u obiteljskim obvezama. Pokreti za emancipaciju žena javljaju se već nakon Franc. revolucije, a os. nakon 1848. U SAD-u borba za građ. prava žena jača tijekom građ. rata usporedno s borbom za građ. prava Crnaca. Luisa Otto-Peters osniva prvu veću žensku organizaciju u Njemačkoj, a u Engleskoj pokret sufražetkinja osniva 1903. Women’s Social and Political Union. U moderno doba javlja se, os. nakon 1968. u zap. Europi i SAD-u, pokret za oslobođenje žena (Women’s Lib), koji se vezuje ugl. za mirovne pokrete i za lijeve i zelene stranke. → feminizam