akademije, umjetničke

umjetničke akademije, Akademija znanosti i lijepih umjetnosti, gravura, Pariz, Bibliothèque national
akademije, umjetničkespecijalizirane visoke škole za stručnu izobrazbu likovnih umjetnika (slikara, kipara, grafičara), likovnih pedagoga i umjetnika primijenjenih umjetnosti. Razvile su se u XVI. stoljeću iz profesionalnih udruženja, cehova ili atelijera pojedinih umjetnika. Postupno postaju ustanove koje financira lokalna uprava ili država, s vlastitim znanstvenim planom, statutom i upravom. Nastava se odvija u klasama ili majstorskim radionicama u trajanju od 4 do 6 godina, s vlastitim smjerom ili stilom; uz neke postoje muzeji ili galerije. Najstarije: Accademia delle Belle Arti (Venecija, nastala iz Scuola dei depentori, osnovana u XIII. stoljeću); Accademia delle Arti del Disegno (Firenca, osnovana na poticaj Giorgija Vasarija); Accademia di San Luca (Rim, 1578); Academie des Beaux-Arts (Pariz, osnivač Charles Le Brun 1648); Academie de France (osnovana u Rimu, 1666, za specijalizaciju stipendista tzv. Prix de Rome); Academia de Bellas Artes de San Fernando (Madrid, 1744); Royal Academy (London, 1766, osnovana na poticaj Joshue Reynoldsa), te akademije likovnih umjetnosti u Nürnbergu (1662), Antwerpenu (1663), Beču (1703), Moskvi (1757) itd. Akademijama su se zvale i neke slobodne umjetničke škole tijekom XIX. stoljeća u Parizu (npr. Académie Julian, Académie Suisse). Prva umjetnička akademija u Hrvatskoj osnovana je 1907. u Zagrebu kao Privremena škola za umjetnost i umjetni obrt. Danas je to Akademija likovnih umjetnosti.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: