Bangladeš

Službeni naziv: Narodna Republika Bangladeš , Gana Prajatantri Bamladesa (Bangladesh)ś
Površina: 147 570 km2
Stanovništvo (procjena 1997): 123 633 000 (838 stanovnika/km2 ); 20% gradsko
Glavni grad Dhaka, 3 637 900 stanovnika (1991), aglomeracija 7,8 mil. stanovnika
Upravna podjela 4 provincije; 21 okrug
Službeni jezik bengalski, u javnim službama i engleski
Valuta taka (BDT) = 100 poisha (paisa)
Bangladeš , država u j Aziji, i dio Indij. potkontinenta, graniči s Indijom na Z, S i I, Mijanmarom na JI; na J izlazi na Bengalski zaljev.
Prirodne značajke
pristanište na Gangesu
Izrazito nizinska zemlja koja zauzima područje donjeg toka i najveći dio zajedničke delte Brahmaputre (Jamuna) i Gangesa (Padma), odn. Meghne, kako se naziva gl. tok u delti. U j dijelu nalazi se današnja delta, koja je većinom samo 10 m iznad razine Bengalskog zaljeva, i područje stare, fosilne delte, koja je nešto viša od današnje. Prema S prostire se područje naplavnih ravni Brahmaputre, Gangesa i Surme, odn. njihovih pritoka i brojnih rukavaca. Cijelo nizinsko područje okarakterizirano je vrlo malim nagibom prema Bengalskom zaljevu. Na si graničnom području nizina prelazi u brežuljkaste ogranke gorja Khasi; na JI, u smjeru S–J, pružaju se krajnji z grebeni mijanmarskoga gorja Arakan Yoma, a tu je i najviša točka Bangladeša, Keokradong, 927 m. Najveći dio priobalja poplavno je područje sa slanim močvarama, dijelom pod šumama mangrove. Osnovno obilježje klimi, a posljedično i riječnom sustavu B., daju monsuni. Tijekom ljetnog monsuna (lipanj–listopad) padne 2/3 oborina koje u pravilu prelaze 1500 mm, ponegdje dosežu i 5000 mm godišnje. U tom razdoblju rijeke poplavljuju tisuće km 2 zemljišta, taložeći plodni mulj, ali često nanoseći velike štete usjevima. Visok vodostaj potpomognut je i kopnjenjem snijega na Himalaji. Temperature su visoke, zimske između 20 i 24 °C, a ljetne između 28 i 35 °C. U doba smjene monsuna (proljeće i jesen) česti su trop. cikloni praćeni nekoliko metara visokim valovima; velike štete, a zbog guste naseljenosti i mnogobrojne ljudske žrtve.
Stanovništvo
sušenje jute
Golemu većinu, oko 95% st. Bangladeša, čine Bengalci, a preostalih 5% čine manjine, među kojima su najbrojniji Bihari; u ji području nekoliko je malobrojnijih manjina ugl. tibetansko-mongolske skupine. B. spada među najgušće naseljene države svijeta s najizraženijom koncentracijom u području oko gl. grada. Istodobno je pretežito ruralna zemlja sa samo 20% grad. stanovništva. Uz Dhaku, najveći su gradovi Chittagong, 1 566 100 st., Khulna, 601 000 st., Rajshani, 324 500 st., Rangpur 220 800 st. i dr. Među velike razvojne probleme države spada i vrlo brz porast stanovništva, 15‰ godišnje (prosj. 1990–97). Stoga prevladava mlado stanovništvo; mlađih od 15 g. je 42%, a stariji od 65 g. je tek svaki trideseti stanovnik. Očekivano trajanje života je samo 58 g., što je posljedica siromaštva, slabe prehrane, slabe zdravstv. zaštite, čestih prir. katastrofa itd. U vjerskom sastavu s 87% prevladavaju muslimani (pretežito suniti), 12% je hinduista, kršć. i budistička manjina. Iako je osnovno školovanje obvezno, škole pohađa 2/3 dječaka i malo više od 1/2 djevojčica; nepismeno je 62% odraslih.
Gospodarstvo
ribari
B. spada među najsiromašnije države svijeta s gospodarstvom koje se dobrim dijelom oslanja na poljoprivredu; ona zapošljava 2/3 stanovništva i daje 1/3 dohotka. Iako BNP raste nešto brže od broja stanovnika, još je uvijek među najnižima na svijetu (oko 360 USD/st.). Uz prir. nepogode, gl. čimbenik koji ograničava razvoj jest velika agrarna gustoća te usitnjenost poljoprivr. posjeda. Obrađeno je oko 2/3 ukupne površine; gl. usjevi su riža i pšenica koje zauzimaju 80% obrađenog zemljišta, slijede šećerna trska, juta (po proizvodnji 2. u svijetu, iza Indije), banane i drugo voće, povrće, duhan, sezam i čaj. U stočarstvu su najvažnije krave i bivoli, zatim koze i ovce. Znatan udio u prehrani ima riba, većinom slatkovodna. B. je siromašan prir. izvorima; donekle su važna samo nalazišta plina u si području zemlje (Sylhet); koristi se kao energent i kao sirovina u ind. umjetnih gnojiva. Većina el. energije dobiva se iz termoelektrana, a manji dio daje hidroenergija (umjetno jezero Karnafuli na JI zemlje). U slabo razvijenoj ind. najvažnije su proizvodnja umjetnih gnojiva, čeličane i valjaonice, tekst. (juta i pamuk), petrokem., prehr. i kem. ind. Iako opsegom skroman, znatan udio u dohotku zemlje ima turizam, kao i zarade zaposlenih u inozemstvu, najviše u naftnim kompanijama zemalja na Bliskom istoku. Vrijednost uvoza gotovo je dvostruko veća od izvoza, deficit se dijelom pokriva međunar. pomoći (Svj. banka, SAD, Japan). Gl. izvozni proizvodi: odjeća i drugi tekstil, juta i njezini proizvodi, koža i čaj. Uvoze se strojevi i vozila, pređa, nafta i derivati, hrana. Gl. partneri su Indija, zemlje EU-a, SAD i Japan. U prometnom sustavu veliko značenje imaju rijeke. Cestovna je mreža slabo razvijena s malim udjelom suvr. cesta; želj. mreža je gušća na S zemlje, ali i ona je zastarjela. Gl. luka Chittagong.
BNP (1997): 44,090 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (1997):
poljoprivreda 30%, industrija 17%, usluge 53%
Udio zaposlenih po sektorima (1993):
poljoprivreda 67%, industrija 15%, usluge 18%
Nezaposlenih (1990): 50% (neslužbeno)
Inflacija (1990–97): 3,6 %/god.
Realan rast gospodarstva (1990–1997): 4,7 %/god.
Uvoz (1996): 7170 mil. USD
Izvoz (1996): 4380 mil. USD
Povijest
Do 1947. povijest B. pripadala je prošlosti pokrajine Bengala. Nakon podjele Indij. potkontinenta (1947), područje današnjeg B. (ist. Bengal) dodijeljeno je Pakistanu (Ist. Pakistan). Od 1954. Awami-liga šeika Mujibura Rahmana predvodi pokret za neovisnost Ist. Pakistana; 1970. stječe prevlast u pokrajinskom i sav. parlamentu. Nakon neuspjelih pregovora s predsj. Pakistana Yahya Kanom i zabranom Awami-lige, izbjeglička vlada u Calcutti proglasila je 1971. neovisnost B. Pakist. vlasti odgovorile su voj. represalijama; stanovnici masovno bježe u Indiju što dovodi do indij.-pakist. rata 1971. i poraza pakist. vojske u B. God. 1972. M. Rahman postaje predsj. vlade; 1974. proglašava izvanredno stanje i 1975. postaje predsj. države s neograničenim ovlastima; ubijen je koncem iste god. Idućih god. B. potresaju voj. udari; vlast je 1978. prigrabio general Z. Rahman (ubijen 1981); od 1982. učvrstio se general H. Mohammad Eršad; 1985. uveo izvanredno stanje. Na slobodnim parlamentarnim izborima 1991. predsj. postaje Abdur Rahman Biswas. Na izborima 1996. pobijedila je Awami-liga šeika Wajda i on objavljuje program obnove zemlje.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: