Abhazija

Abhazija, šetalište u Suhumiju
Abhazija, nekadašnja autonomna republika u sastavu Gruzije. Leži na istočnoj obali Crnoga mora u sjeverozapadnom Zakavkazju; 8600 km2, 216 000 stanovnika (2002), glavni grad Suhumi. Najveći dio na predgorju i pristrancima Velikoga Kavkaza, manji dio uska obalna nizina. Klima je u nižim područjima vlažna, suptropska; uzgajaju se duhan, čaj, agrumi, vino te dudov svilac. U predgorju mjestimično očuvane listopadne šume, a u planinskom dijelu zimzelene. Najviši vrh Dombaj-Eljgen, 4046 m n. m. Najveće rijeke Bzyb’ i Kodori. Brojne toplice. Stanovnici su Gruzijci i Abhazi, te Armenci, Rusi, Grci i drugi. Industrijska središta: Suhumi i Tkvarčeli, u okolici kojega ima kamenog ugljena. Povijest: Od prve polovice ←I. tisućljeća preci današnjih Abhaza pod vlašću su gruzijske države Kolhide. Od ←VI. do ←V. stoljeća na obali Abhazije starogrčke kolonije (Pitiunt, Diskurija i dr.). Poslije pod rimskom, gruzijskom i bizantskom vlašću. Oko 800. samostalno kraljevstvo. Nakon 985. u sastavu Gruzije. Na početku XVI. stoljeća neovisna; tijekom XVII. i XVIII. stoljeća dolazi pod Tursku. Od 1810. u sastavu Rusije. Godine 1921. u Abhaziju dolazi Crvena armija; ulazi u sastav Gruzijske SSR unutar koje 1931. dobiva status autonomne republike. Nova gruzijska država odriče im autonomiju te 21. VII. 1992. Abhazi proglašuju neovisnost. Oružani sukob s Gruzijom 1992–93; mirovni dogovor u Ženevi 13. I. 1994; u daljnjim pregovorima postignut je sporazum o dolasku ruskih mirovnih snaga u 24 km širok pojas na granici Gruzije i Abhazije.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: