albigenzi (latinski: albigenses), kršćanska sljedba u XI–XIII. stoljeću, nastala u južnoj Francuskoj, nazvana po gradu → Albiju u pokrajini L’Albigeois. U njihovu učenju prevladavaju elementi manihejsko-dualističkog nauka o dobrome Bogu, koji je stvorio duh, i o zlome koji je stvorio materijalni svijet. Zagovaraju isposništvo, a odbacuju crkvene sakramente, oltare, križ, slike svetaca i štovanje relikvija. Borba katolicizma protiv albigenza započinje nizom javnih osuda njihova nauka (Aleksandar III. 1179, Veronski sabor 1184). Papa Inocent III. pokušao ih je preobratiti, ali u tome nije uspio pa je 1209. pokrenuo križarski rat protiv njih, u kojem križari osvajaju redom gradove i sela. Politička posljedica krvavoga rata protiv albigenza bilo je uništenje autonomije i odumiranje sjajnoga kulturnog života Provanse. Tijekom XIII. stoljeća uglavnom nestaju kada borbu protiv albigenških ostataka preuzima inkvizicija.