Aleksandar III. Veliki

Aleksandar III. Veliki, detalj mozaika iz Pompeja
Aleksandar III. Veliki, makedonski kralj (Pela, 356. pr. Kr. – Babilon, 13. VI. 323. pr. Kr.). Sin Filipa II., Aristotelov učenik. Kralj od 336. pr. Kr. Po stupanju na prijestolje učvrstio vlast u Makedoniji i makedonsku hegemoniju nad Grčkom. Napao Tribale (335. pr. Kr.); prodro do Dunava, a u Grčkoj razorio pobunjenu Tebu. Upravljanje Makedonijom i Grčkom povjerio Antipatru (334. pr. Kr.) i s 35 000 vojnika krenuo u vojni pohod u Perziju. Pobijedivši Perzijance kraj Granika, zaposjeo Malu Aziju; osvojio frigijsku prijestolnicu Gordij; potukao Darija III. kod Isa, osvojio Feniciju (332. pr. Kr.) i Egipat te ondje utemeljio Aleksandriju. Godine 331. pr. Kr. ponovno porazio Darija kod Gaugamele (Mezopotamija), osvojio Babiloniju, razorio Perzepolis i osvojio Mediju. Nakon Darijeve smrti nastavio osvajačku politiku, proglasivši se nasljednikom perzijskih vladarâ, a u Babilonu uspostavio prijestolnicu svojega carstva. Dopro do istoka Perzije (327. pr. Kr.) i Indije, ali zbog otpora vojnika kraj Biasa odustao od daljnjih prodiranja na istok. Po povratku iz Indije (324. pr. Kr.) namjeravao poduzeti pohod na zapad (preko sjeverne Afrike, Španjolske i Italije), ali ga je u tome spriječila smrt. Carstvo su potom podijelili njegovi vojskovođe. Tijekom ratnih pohoda stvorio je dotad neviđeno carstvo. Vlastite vojne postrojbe s vremenom i tijekom osvajanja popunjavao je najamnicima. Civilnu upravu u pokorenim zemljama ostavljao je starosjediocima, zadržavajući izravno samo vojni i financijski nadzor. Osvajanjem istočnih zemalja omogućio je širenje grčke kulture, ubrzao trgovinsku razmjenu te tješnje povezao zemlje od Gibraltara do Inda. Ubraja se među najznamenitije osobe svjetske povijesti; njegov život i djela nepresušna su inspiracija umjetničkih djela i književnosti.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: