andske civilizacije, naziv za kulture južnoameričkih Indijanaca na prostoru Anda i peruanske obale od ←III. tisućljeća do španjolskog osvajanja u XVI. stoljeću. Prošlost tog područja dijeli se na razdoblje razvoja autohtonih poljodjelskih kultura (razmjerno oskudni arheološki tragovi) i na doba visokorazvijene civilizacije Inka, o čijem postojanju svjedoče monumentalni spomenici i zapisi onodobnih španjolskih kroničara. Prve ustrojene zajednice s razvijenim poljodjelstvom datiraju se oko ←2500. (Huaca Prieta, Peru). Tijekom idućih dvaju tisućljeća počinje se uzgajati kukuruz, izrađivati keramičko posuđe i tkanine; razvija se graditeljstvo. Oko ←700. izdvaja se na sjeverozapadnoj visoravni Perua razvijena kultura Chavín (metali, keramika, predmeti umjetničkog obrta); između ←500. i ←300. nastaje i niz naprednih lokalnih kultura koje obilježava zajedničko graditeljstvo, izradba kanala za natapanje i poljodjelskih terasa. Tijekom prvih stoljeća poslije Krista uz obalu i na plodnim dolinama nastaju kulture Moche, Paracas i Nazca. Obilježava ih gusta naseljenost, usavršavanje poljodjelstva (dugački kanali za natapanje), podizanje velikih piramida kultu Sunca i Mjeseca, izradba oslikanog posuđa i ornamentiranih tkanina. U drugoj polovici I. tisućljeća razvija se kultura Tiahuanaco, koja se širi duž čitava Perua. Na sjevernoj obali Perua izdvaja se kultura Chimú, koja je za oko dva stoljeća prethodila visokorazvijenoj kulturi → Inka.