Andora

Službeni naziv: Kneževina Andora; Principat d’Andorra
Površina: 467,76 km2
Stanovništvo (procjena 2012): 86 500 (185 stanovnika/km2); 87,3% gradsko
Glavni grad Andorra la Vella, 22 398 stanovnika (2012)
Upravna podjela 7 župa (parróquia)
Službeni jezik katalonski
Valuta euro (€) = 100 centa

Andora, država na južnim padinama istočnih Pireneja između Španjolske i Francuske.

Prirodna obilježja

pogled na Andorru la Vellu

Andora zauzima gornju dolinu rijeke Valire, otvorene prema jugozapadu (prema Španjolskoj) i više dolina u povirju Valire. Okružena planinskim vrhovima blizu 3000 m, najviši vrh Comapedrosa, 2946 m, najniža točka 840 m na izlazu Valire iz Andore. U smjeru prema Francuskoj važan prijevoj Pas de la Casa (Port d’Envalira) na 2407 m. Klima pod snažnim utjecajem reljefa; ljeta u dolinama topla, u višim područjima svježa. Zimi temperature mogu pasti i do -15 °C u područjima višim od 1200 m, a snijeg se zadrži i pola godine. Oborina 1000–2000 mm, a većina padne u proljeće i jesen. Planinski pašnjaci zauzimaju preko 50% površine, pošumljeno je 22%, a obrađeno tek 2% površine.

Stanovništvo

Od 86 500 stanovnika Andore 32% je Katalonaca, 44% Španjolaca, 10% Portugalaca, 7% Francuza, ostalo doseljenici iz mnogih zemalja Europe. Planinski dijelovi gotovo nenaseljeni, dolinski puno gušće od prosjeka 185 stanovnika/km2. U gradovima živi 87,3% stanovnika, a osim glavnoga grada, veća su naselja Les Escaldes-Engordany (15 300 st.), Encamp (9400 stanovnika), St. Juliá de Lória (7400 stanovnika). Vrlo brz porast stanovništva od 5%/god. (prosjek 1990–97) rezultat je ponajprije velike imigracije, ali i niska mortaliteta. Mlađe od 15 godina je 16,3% stanovnika, starije od 60 godina 13,7% stanovnika, a očekivano trajanje života 77 godina. Većina stanovnika su katolici. Dobra obrazovna struktura, praktički bez nepismenih.

Gospodarstvo

Većina stanovništva Andore radi u tercijarnim djelatnostima koje su oslonac gospodarstva i glavni izvor razmjerno visokog nacionalnog dohotka (blizu 20 000 USD/stanovniku). Andoru godišnje posjeti oko 10 milijuna turista, dijelom zbog zimskog turizma, ali većinom zbog povoljnih mogućnosti kupovanja različite luksuzne, tehničke i druge robe, jer u Andori nema carina ni poreza. Znatan prihod od prodaje suvenira i poštanskih maraka te izvoza električnr struje. Poljoprivreda za vlastite potrebe; stočarstvo, žitarice, voće i povrće. Uvoz je dvadesetak puta veći od izvoza, a glavni partneri u vanjskoj trgovini su susjedne Španjolska i Francuska.
BNP (2012) 4,8 mlrd. USD
Udio zaposlenih po sektorima (2010):
poljoprivreda 0,4%, industrija 4,7%, usluge 94,9%
Nezaposlenih (2012) 2,9%
Realan rast gospodarstva (2012) 1,6%
Uvoz (2012) 1,43 mlrd. USD
Izvoz (2012) 70 mil. USD

Povijest

Andora je kao grofovija u sastavu Španjolske marke utemeljena potkraj VIII. ili početkom IX. stoljeća. Od 819. posjed biskupa od Urgela, čiji joj je biskup Pocije 1231. podijelio autonomiju. Tijekom stoljeća predmet spora između katalonskih i okcitanskih velikaša i urgelskih biskupa. Spor je napokon otklonjen sporazumom između biskupa od Urgela i grofa od Foixa iz 1278. te je ustanovljen dvojni suverenitet nad Andorom, a to je stanje ostalo s manjim promjenama do danas. Od 1607. prava grofova od Foixa prešla su na francuske kraljeve te nakon ukidanja monarhije na francuskoga predsjednike republike. Kao priznanje suvereniteta Andora je godišnje plaćala 960 franaka francuskom predsjedniku i 460 peseta urgelskom biskupu. Prvi Ustav donijet je 1993, kada su održani i prvi opći izbori. Od 1993. članica OUN-a, a od 1994. Vijeća Europe. 

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: