Arapski poluotok ili Arabija

Arapski poluotok ili Arabija (arapski: Shibh Al-Jazirah Al-’Arabiyah), poluotok u jugozapadnoj Aziji između → Crvenog i → Arapskog mora, te → Perzijskog, → Omanskog i → Adenskog zaljeva, oko 2 730 000 km2, 32 milijuna stanovnika. Najvećim dijelom valovit ravnjak visine 500–1000 m (Arapska ploča), blago nagnut prema istoku. Stara kristalinska osnova velikim je dijelom prekrivena mlađim vulkanskim izljevima ili mezozojskim i tercijarnim naslagama vapnenca i pješčenjaka. Planinski rub izdiže se na jugoistok (Jabal ash Sham 3018 m) i uz Crveno more (Jabal al Nabi Shu’ayb u Jemenu, 3760 m, najviši vrh poluotoka). U unutrašnjosti niz pješčanih pustinja, od Nafuda na sjeverozapadu do Rub’ Al-Khalija na jugu. Većinom izrazito sušno područje osim planina na jugozapadu i krajnjeg jugoistoka (utjecaj ljetnog monsuna). Oskudna kserofitna vegetacija, palme. Bogata ležišta nafte i plina (gotovo 50% svjetskih zaliha) nastavljaju se i u podmorje Perzijskog zaljeva. Nalazišta bakrene i željezne rude, zlata, srebra i fosfata. Na poluotoku se nalaze države Saudijska Arabija, Jemen, Oman, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Katar i Bahrein.