Asirija

Asirija, lov na lavove kralja Asurbanipala, detalj

Asirija, Sargon II.

Asirija, Krilati bik iz Khorsabada
Asirija, starovjekovna država sa središtem u sjevernom porječju Tigrisa i brdovitim područjima prema sjeveru oko gradova Ašura (po kojem je država dobila i ime), Ninive, Kalakha i Harana. Područje je naseljeno od ←IV. tisućljeća, a stanovništvo je nastalo miješanjem Sumerana, Babilonaca (Semiti) i Subarejaca. Oko ←2020. lokalni asirski vladari oslobodili su se babilonske prevlasti, a oko ←1750. asirske gradove države ujedinio je pod svojom vlašću Samsi-Adad I. (←1750–←1717). Oko ←1680. Asiriju osvajaju Huriti, od kojih je oko ←1460. preotimaju Mitanci. U ←XIV. stoljeću, nakon što su istjerali i pokorili Mitance, Asirci su ustrojili snažnu ekspanzionističku državu koja se pod vlašću Adadnirarija (←1307–←1275), Salmanasara I. (←1275 –←1245) i Tukulti-Ninurte I. (←1245–←1208), a posebice Tiglatpilesera I. (←1116–←1077) proširila od Perzijskog zaljeva do Sredozemlja. Nakon zastoja uzrokovanog provalama semitskih Aramejaca (od sredine ←XI. do sredine ←X. stoljeća), Asirija ponovni uspon i ekspanziju postiže u doba Asurnasirpala II. (←884–←859), Salmanasara III. (←859–←824), Tiglatpilesera III. (←746–←727), Sargona II. (←722–←705) i Sanheriba (←705–←681). U tom razdoblju osvojeno je i sjeverno Izraelsko kraljevstvo (←722), čime je Asirija u kasnijoj svjetskoj povijesti stekla trajno mjesto (prvi put upotrijebljen motiv “biča Božjeg”). Vrhunac moći Asirije predstavlja kratkotrajno osvajanje Donjeg Egipta ←671, kada se područje asirske prevlasti protezalo od donjeg toka Nila do planinskih masiva u Maloj Aziji i Perzijskog zaljeva. U razdoblju Asurbanipala (←669–←627) Asirija doživljava gospodarski i kulturni procvat (biblioteka u Ninivi od 20 000 glinenih pločica), ali unatoč manjim vojnim uspjesima (razaranje elamske Suse ←639), ulazi u razdoblje političkog opadanja. Unutarnje sukobe nakon Asurbanipalove smrti te posljedice skitskih provala iskoristili su susjedni medijski i, dotad podložni, babilonski vladari, koji u razdoblju od ←626. do ←608. u potpunosti osvajaju i dijele teritorij Asirije, čime asirska država prestaje postojati.