Baranja
Baranja, Kopački rit, park prirode
Baranja, povijesna pokrajina na jugu Panonske nizine, danas u Mađarskoj (županija Baranya) i Hrvatskoj. Hrvatski je dio trokutasta oblika, između Dunava, Drave i kopnene granice s Mađarskom; 1147 km2, 39 420 stanovnika (2011). Reljefno, sastoji se od širih, naplavnih ravni uz Dunav i Dravu, starijih riječnih terasa, prapornih zaravni i → Banskoga brda. U jugoistočnom dijelu, uz ušće Drave u Dunav, nalazi se → Kopački rit, poplavno i močvarno područje, stanište mnogobrojnih životinjskih vrsta, pod zaštitom kao park prirode. Klima kontinentalna, srednja siječanjska temperatura oko -1 °C, srpanjska oko 22 °C, s oko 650 mm oborina. Uz rubne Dunav i Dravu, najveći je tok Karašica, koja se kraj Batine ulijeva u Dunav. Prirodna vegetacija, šume hrasta lužnjaka, johe i vrbe, sačuvana samo mjestimično; tlo pretežito obrađeno: kukuruz, pšenica, šećerna repa, vinogradarstvo. Glavno središte → Beli Manastir (10 068 stanovnika, 2011), slijede Darda (5323), Bilje (3613) i Kneževi Vinogradi (1657). Arheološki tragovi iz ranoga kamenog doba, neolitika (starčevačka i sopotska kultura). U doba Rimskoga Carstva uza staro korito Dunava nalazila se glavna prometna okosnica u smjeru sjever–jug, koja u doba provale barbara ima funkciju obrambene granice (limes). Tragovi naseljavanja u srednjem vijeku u mjestima Lugu i Lojmiru kraj Beloga Manastira; kod Branjina Vrha ruševine utvrde Baranyavár; prvi spomen u vrelima 1193. U vrijeme Arpadovića Baranja je dio Slavonije; 1319. pripala banovini Mačvi; od 1526. uprava Krste Frankapana. Tijekom srednjega vijeka u Baranji su imali posjede najmoćniji hrvatski i ugarski velikaši (Gisingovci, Gorjanski, Iločki, Morovići i dr.). Nakon pada Budima (1541) pripala Mohačkom sandžaku; od 1543. u sastavu Pečuškoga sandžaka. Nakon istjerivanja Osmanlija potkraj XVII. stoljeća u Baranju se naseljavaju šokački Hrvati iz okolice Srebrenice. Istodobno se naseljavaju i skupine Nijemaca i Srba. Nakon I. svjetskog rata Trianonskim mirovnim ugovorom (1920) Baranja je podijeljena između Kraljevine SHS i Mađarske. Tijekom II. svjetskog rata pod mađarskom okupacijom; od 1945. u sastavu Hrvatske. Danas dio Osječko-baranjske županije.