fotografija, Pogled s prozora na Le Gras, J. N. Nièpcea iz 1826. ili 1827.
fotografija, T. Dabac Istarske majke, 1948.
fotografija, Félix Nadar Sarah Bernhard
fotografija (grčki: foto- svjetlo-, gráfein pisati), trajna slika dobivena djelovanjem svjetla na površinu koja je osjetljiva na svjetlost. Naziv fotografija pripisuje se → Johnu Herschelu 1839. godine iako je francusko-brazilski slikar i izumitelj Hércules Florence već 1834. nazvao fotografijom snimku iz camere obscure koju je uspio fiksirati na papiru na čijoj se površini nalazio sloj srebrenoga nitrata. Prvu trajnu sliku predmeta s pomoću camere obscure dobio je već 1822. francuski izumitelj → Nicéphore Nièpce i nazvao je heliografija. Francuski slikar → Louis Daguerre 1839. usavršio je postupak koji je nazvan po njemu dagerotipija; iste je godine Englez → William Henry Fox Talbot na papiru prepariranom srebrenim kloridom dobio negativ s kojega je mogao načiniti neograničen broj pozitiva (kalotipija ili talbotipija). Ovakav postupak postao je princip po kojem su se izrađivale fotografije sve do pojave digitalnih fotoaparata. Fotografija je pokrenula sustav za mehaničku reprodukciju fotografskih snimaka (litofotografija) i za njihov prijenos na daljinu (telefotografija) i postala osnova kinematografije i televizije. Najdinamičnije i najsvestranije fotografija se primjenjuje na području tehnike: od atomske fizike i molekularne biologije do astronomije i oceanografije. Bez nje je nemoguće zamisliti napredak znanosti. Fizika, medicina, kriminalistika, konzervatorske službe i dr. koriste se različitim specijaliziranim vrstama fotografije: mikroskopskom, rendgenskom, infracrvenom, podvodnom fotografijom, spektrografijom, stereofotografijom, elektrofotografijom i dr.
Umjetna rasvjeta, materijali i razni tehnički postupci (zajedničko kopiranje negativa i dijapozitiva, fotogram, solarizacija), kao i odabir motiva koji se snima, kompozicija slike, omogućili su razvoj umjetničke fotografije. Kao umjetnost prihvaćena je tek potkraj XIX. stoljeća i otada se razvija kao samostalna umjetnička vrsta sa svojim specifičnim izražajnim svojstvima. Pioniri umjetničke fotografije na početku XX. stoljeća bili su → A. Stieglitz i → E. Steichen u Americi i → E. Atget u Francuskoj. U novom razdoblju fotografije nakon I. svjetskoga rata osobito su važni eksperimenti s fotografijom u umjetničkoj grupi Dadi (Man Ray) te Bauhausu (L. Moholy-Nagy); u isto se vrijeme fotografija nadahnjuje apstraktnim slikarstvom, a sama utječe na mnoge suvremene slikare (fotorealizam odnosno hiperrealizam). Fotografija je odigrala ključnu ulogu u pojavi pop-arta (A. Warhol).
U Hrvatskoj se fotografija javlja u isto doba kada je i izumljena (D. Novaković prvi uvodi dagerotipiju), a brojni su vrsni fotografi proslavili tu vrstu umjetnosti: T. Burato, J. Huhn, M. Szabo, T. Dabac i dr. Iznalaskom rolfilma 1888, a poglavito proizvodnjom malenih jednostavnih fotoaparata (nakon 1920), omogućen je masovni razvoj amaterske fotografije.