Krf, pogled sa stare gradske utvrde na grad Krf
Krf, satelitska snimka
Krf, pejsaž
Krf (Kerkira, grč. Kérkyra, ant. Corcyra), najsjeverniji otok u jonskoj otočnoj skupini, sjeverozap. Grčka; 593 km2, o. 110 000 st. Dug 64 km, širok između 11 i 27 km. Najveći grad, luka i turist. središte je Krf (Kérkyra), na ist. obali otoka. Sjedište grč. mitropolita i rimokat. biskupa. Sjev. dio otoka brdovit (najviši vrh Pandokrátor, 906 m). Juž. dio nizinski. Poljoprivreda (uzgoj maslina, agruma, vinove loze, smokava i kukuruza). Proizvodnja vina, maslinova ulja (izvoz), sapuna i tekstila. Kralj. palača iz 1816. (danas muzej). Turizam. Otok su u ←VIII. st. naselili Korinćani; sukob između Krfa i Korinta (←435) bio je jedan od gl. povoda izbijanju → Peloponeskog rata. U ←III. st. epirski kralj Pir teži steći Krf; ←229. zauzimaju ga Iliri, a već ←219. Rimljani. Nakon podjele Rim. Carstva dospijeva u sastav pokrajine Epirus vetus. U sr. vijeku K. je promijenio niz vrhovnih gospodara (Bizant, Normani, Mlet. Republika, epirski despot, sicilski kralj, Anžuvinci, a od 1396. do 1797. u vlasti je Mlečana). God. 1800–07. K. je na čelu Republike Jonskih otoka (Heptanez), a nakon kratkotrajne franc. uprave (1807–15), odlukom → Bečkoga kongresa dospijeva pod brit. protektorat (1815–64), a potom se priključuje u sastav Grčke. Za I. svj. rata na K. se povukla srp. vojska preko Albanije. God. 1917. ovdje je potpisana → Krfska deklaracija.