Kumanovo

Kumanovo, grad i upravno sjedište istoimene općine, smješten na sjeveru Makedonije, nedaleko granice sa Srbijom i Kosovom, 30-ak km sjeveroistočno od Skoplja; smješten na istoimenoj rijeci u istoimenoj kotlini; 105 484 stanovnika (službeni popis stanovništva, 2002), odnosno 73 360 (procijenjeno stanje 2016). Gospodarsko i trgovačko središte → Preševsko-kumanovske udoline. Prerada kože, duhana; prehrambena i keramička industrija. Povoljan prometni položaj na pruzi Solun–Skoplje–Beograd (1888) i autocesti Solun–Beograd (A1). Izgradnjom željeznice razvija se stočna tržnica, a s njom i sam grad. Turistički najposjećeniji lokaliteti: Eski džamija (1751) i crkva sv. Nikole (1851).
Smatra se da je naselje ime dobilo po plemenu Kumani, koji su naseljavali ovaj prostor u XI. st. Kao naselje u Nagoričkoj nahiji (s 300 stanovnika) spominje se već 1519. Krajem XVI. i početkom XVII. st. središte je istoimene nahije. Tijekom XVII. grad postaje središte protuosmanskoga otpora koji je 1689. slomljen u → Karpoševu ustanku, nakon kojega je lokalno stanovništvo masovno poubijano i raseljeno. Jednom od najvažnijih bitaka I. balkanskog rata, Kumanovskom bitkom, održanom      23. X. 1912., osmansku je vlast zamijenila srpska , nakon nje Bugarska, a nakon I. svjetskog rata i vlast Kraljevine SHS te zatim Jugoslavije (od 1929. Vardarska banovina). Tijekom II. svjetskog rata Kumanovo je ponovno bilo pod bugarskom upravom, no završetkom rata ušlo je u sastav FNRJ, poslije SFRJ. 
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: