meso, životinjska namirnica, svi sastojci tijela zaklane ili odstrijeljene životinje osim kože i kostiju. Najčešće se podrazumijeva mišićje. Mesa se razlikuju ovisno o vrsti životinja, njihovoj rasi, spolu, dobi, vrsti prehrane, fiziološkom stanju, načinu života, uzgoja i držanja (kod stoke) i sl. Općenito, m. se kemijski sastoji ponajviše od vode (o. 70%), te od bjelančevina (o. 20%), zatim 3 do 11% lipida, po o. 1% različitih org. i anorg. tvari (ugljikohidrati, glikogen i dr.). Nakon smrti životinje m. prolazi mnoge fizikalne, biokem. i druge promjene, od ukočenosti do truljenja. Konzistencija mišića zrenjem postaje sve mekša. M. se može i duže očuvati u nekim prir. uvjetima, ili raznim postupcima obrade. Uz biljnu, m. je gl. hrana čovjeka i svejeda, često jedina hrana mesojednih životinja lovaca koje ga jedu u sirovu stanju, te strvinara koji ga mogu jesti i u stanju truljenja. Pripremanje mesa za čovjekovu prehranu staro je koliko i sam čovjek, a termička prerada mesa koliko i čovjekova upotreba vatre. Razne vrste konzerviranja mesa (vjetrenje, dimljenje, sušenje, ukopavanje, smrzavanje, usoljavanje i dr.) javljaju se još u najprimitivnijim ljudskim zajednicama, a razvijaju se i industrijski, uz upotrebu suvr. tehnologija. → mesne prerađevine