Nijemci

Nijemci, narod nastanjen na prostoru današnje Njemačke (o. 75. mil.), gdje čine većinsko stanovništvo (91%), u susjednim zemljama (Poljska, o. 400 000; Češka, o. 50 000), drugim eur. zemljama (Rusija, o. 350 000; Rumunjska, o. 100 000; Mađarska, o. 40 000) te prekomorskim zemljama (SAD, do o. 2 mil.; Kanada, o. 500 000; Brazil, o. 900 000; Argentina o. 500 000; Australija o. 100 000); u Hrvatskoj 2902 pripadnika (2001). Također, velik je broj govornika njemačkog kao materinskog jezika – u Austriji, Švicarskoj, Italiji, Francuskoj i dr. → njemački jezik.
N. se kao narod postupno formiraju razdvajanjem jedinstvene franačke države u IX. st. na pretežno romanski (poslije Francuska) i na istočnofranački, germanski dio (poslije Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti). Od starih germanskih plemena u njem. etnogenezi najznačajniji su Franci i Hesi u središnjem dijelu, prema Istoku Tirinžani, na sjeveru Sasi i Frižani, na jugu Bajuvari (Bavarci) i Svevi (Švabe), prema zapadu Alemani (→ Germani). Sam naziv naroda varira u pojedinim jezicima, prema posebnim tradicijama, ili ranim dodirima. U engl. jeziku, naziv Germani, osim u širem, rabi se i u užem smislu za današnje N. U većem broju jezika, i u samom njem., javlja se oblik izveden iz prvotnoga vlastitoga narodnog imena (njem. Deutsche; niz. Duitsche; tal. Tedeschi itd.), u nekima je izveden iz naziva samo nekog od germ. plemena (npr. franc. Alemanes ili tur. Almanlar po Alemanima). Za Slavene njihovi germanski susjedi, koji nisu mogli govoriti (“sloviti”) kao oni sami, nazivani su “nijemima”, iz čega je i stvoren naziv Nijemci koji se zadržao u svim slav. jezicima.
Prostor naseljavanja N. kroz povijest se mijenjao. Od VIII. st. velika područja kasnije Istočne Njemačke, u kojima žive slav. i balt. plemena (Pruska; Branibor – Brandenburg; Pomorje – Pommern i dr.), izložena su germanizaciji. Širenju na Istok posebno pridonosi pokrštavanje vezano uz ponjemčivanje koje provodi Njem. viteški red. Jačanjem slav. država u XIV. st. taj proces slabi. Iznova se javlja od XVII. st. ekspanzijom modernijeg njem. građanstva (baltičke zemlje, Podunavlje, Rusija i dr.). U nekim područjima obilježen je i planskom kolonizacijom njem. obitelji (npr. podunavski N. u doba Marije Terezije). U II. svj. ratu, međutim, provodi se agresivna politika širenja njem. “životnog prostora”. Njezinim slomom dolazi i do djelomičnog povlačenja njem. stanovništva s njem. vojskom, ali i do prisilnog iseljavanja o. 13 mil. N. nastanjenih i od Labe i Nise, u Sudetima, Podunavlju i dr. U Hrvatskoj je do 1945. živjelo o. 80 000 N., dok popis iz 1948. bilježi njih samo 10 144. → Njemačka, povijest

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: