Oktobarska revolucija

Oktobarska revolucija, govor V. I. Lenjina Vlast Sovjetu – Mir narodu, 1917.
Oktobarska revolucija (Listopadska revolucija), državno-politički i vojni prevrat u Rusiji označen rušenjem privremene vlade → A. Kerenskoga u Petrogradu 7. XI. 1917. (25. X. po julijanskom kalendaru). Izvela ga je boljševička partija predvođena → V. I. Lenjinom. Uspostavom vlasti boljševika ukinute su demokratsko-liberalne ustanove uvedene tijekom → Februarske (Veljačke) revolucije, uspostavljen je jednostranački partijski sustav. Radikalizacija Oktobarske revolucije znatno je određena posljedicama teških političkih i socijalnih odnosa u carskoj Rusiji, slabošću građanskih stranaka da osiguraju funkcioniranje demokratske vlasti, kao i građanskim ratom praćenim i intervencijom stranih sila. Iako je i Lenjin → Novom ekonomskom politikom i upozoravanjem na “lijeva skretanja” nastojao ublažiti elemente partijske diktature, radikalni elementi na čelu s → J. V. Staljinom poveli su događaje u smjeru opće represije i terora, čije su žrtve – uz građanske slojeve, seljaštvo i inteligenciju – često bili i umjereni boljševici. U ideološkom sustavu boljševičke vlasti Oktobarska revolucija bila je prvom uspješnom socijalističkom revolucijom kojom je otpočela izgradnja socijalizma (komunizma) kao besklasnoga društva. Takvo shvaćanje prihvatila je većina komunističkih partija diljem svijeta te se njime služila kao ideološkim objašnjenjem komunističkoga monopola vlasti u socijalističkim društvenim porecima.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: