Rab

Rab, Supetarska Draga

Rab, Lopar
Rab (talijanski Arbe), otok u sjevernom Jadranu, u Primorsko-goranskoj županiji. Prostire se na 90,84 kmi ima 9328 stanovnika (2011). Leži između kopna na istoku, otočića Sv. Grgur, Goli i Krka na sjeveru i sjeveroistoku, Cresa na zapadu i Paga na jugu. Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok (dinarski smjer pružanja) u dužini od 21,5 km; širok do 7,2 km. Građen je od vapnenca, pješčenjaka i fliša. Obala je razvedena (koeficijent razvedenosti obale otoka iznosi 3,06); duga 103,2 km. Veće uvale: Crnika, Lopar, Supetarska i Kamporska draga. Najviši vrh je Kamenjak (410 m); između Kamenjaka na sjeveroistoku i niskih vapnenačkih zaravni na jugozapadu pruža se središnja flišna zona (manja izdvojena zona nalazi se na Loparskom poluotoku); obiluje izvorima (koriste se za vodoopskrbu). Klima je sredozemna; siječanjske su temperature 6,7 °C, a srpanjske 23,2 °C. Prosječna je godišnja količina padalina oko 1000 mm. Šume prekrivaju oko 1/4 površine otoka (crnika, primorski, alepski i crni bor). Poljoprivreda; uzgoj vinove loze, maslina, kukuruza, povrća, voća; ovčarstvo. Ribarstvo. Turizam; klimatsko morsko lječilište, marine (Rab, Supetarska Draga). Glavno naselje je → Rab; veća su Banjol (1907 st.), Palit (1687 st.), Lopar (1263 st.), Kampor (1173 st.) i Supetarska Draga (1099 st.) (2011). Trajektne veze s kopnom (Jablanac–Mišnjak) i otokom Krkom (Lopar–Valbiska). Crkva sv. Eufemije s franjevačkim samostanom (biblioteka, kulturno-povijesna zbirka, galerija slika), benediktinski samostan. Romaničke crkve. Ostatci rimskih građevina. Šuma Dundo (rezervat šumske vegetacije). Naseljen u pretpovijesti; u doba Rimljana imao je status municipija. U ranom srednjem vijeku bio je pod vlašću Bizanta; od XI. do XV. st. na vlasti su se smjenjivali Bizant i hrvatsko-ugarski kraljevi. Od 1409–1797. bio je pod mletačkom vlašću. U vrijeme mletačko-uskočkih sukoba bile su česte uskočke provale. Propašću Mletačke Republike 1797. bio je pod austrijskom vlašću do 1805. Za vrijeme Napoleona bio je dodijeljen Italiji (1805–14), potom je bio pod austrijskom (1814–18) i talijanskom (1918–20. i 1941–43) vlašću te pod njemačkom okupacijom (1943–45).
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: