Rab

Rab, Supetarska Draga
Rab, Lopar
Rab (tal. Arbe), otok u sjevernom Jadranu, Primorsko-goranska županija; 90,84 km2; oko 9500 st. Leži između kopna na I, otočića Sv. Grgur i Goli otok na SI, Krka na S, Cresa na Z i Paga na J. Pruža se u smjeru SZ–JI (dinarski smjer pružanja) u dužini od 21,5 km; širok do 7,2 km. Građen od vapnenca, pješčenjaka i fliša. Obala razvedena; duga o. 103 km. Veće uvale: Crnika, Lopar, Supetarska i Kamporska draga. Najviši vrh Kamenjak (408 m); između Kamenjaka na SI i niskih vapnenačkih zaravni na JZ pruža se sred. flišna zona (manja izdvojena nalazi se na Loparskom poluotoku); obiluje izvorima (koriste se za vodoopskrbu). Klima sredozemna; siječanjske temp. 6,7 °C, a srpanjske 23,2 °C. Prosj. godišnja količina padalina o. 1000 mm. Šume prekrivaju o. 1/4 površine otoka (crnika, primorski, alepski i crni bor). Poljoprivreda; uzgoj vinove loze, maslina, kukuruza, povrća, voća; ovčarstvo. Ribarstvo. Turizam; klimatsko morsko lječilište, marine (Rab, Supetarska Draga). Gl. naselje je Rab; veća su Banjol, Lopar, Kampor, Supetarska Draga. Trajektne veze s kopnom (Jablanac–Mišnjak) i otokom Krkom (Lopar–Baška). Crkva sv. Eufemije s franjevačkim samostanom (biblioteka, kult.-pov. zbirka, galerija slika), benediktinski samostan. Roman. crkve. Ostaci rim. građevina. Šuma Dundo (rezervat šumske vegetacije). Naseljen u pretpovijesti; u doba Rimljana status municipija. U ranom sr. vijeku pod vlašću Bizanta; od XI. do XV. st. smjena vlasti Bizanta i hrv.-ug. kraljeva. Od 1409–1797. pod mlet. vlašću. U vrijeme mlet.-uskočkih sukoba česte uskočke provale. Propašću Mlet. Republike 1797. pod austr. vlašću do 1805. Za vrijeme Napoleona dodijeljen Italiji (1805–14). Od 1814. do 1918. pod austr. vlašću, a 1918–20. i 1941–43. pod tal. okupacijom.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: