republika

republika (od lat. res publica/zajednička imovina; javna stvar) 1. Oblik drž. poretka kojemu na čelu nije monarh, već drž. poglavar izabran općim pravom glasa; polit. sustav u kojem vlast drže izabrani predstavnici građana, odn. u kojem je obnašatelj vlasti narod, kao nositelj suverenosti. Na čelu r. stoji drž. poglavar (predsjednik), izabran na određeno vrijeme, bez prava nasljedstva, ili kolegijalni drž. poglavar (predsjedništvo ili sl.). Također i naziv za federalnu jedinicu u nekim sav. državama. Republikanizam, ukupnost nazora, stavova i prakse republikanaca (pristaša republike) kao oblika vladavine.
Povijesno, pojam republike veže se ponajviše uz demokratske oblike vlasti. Prototip je grč. grad država (polis) u kojem vladaju svi građani, a koji je Aristotel nazvao politeiom, za razliku od monarhije u kojoj vlada jedan čovjek i oligarhije u kojoj vladaju povlašteni. U republikanskom Rimu, nakon svrgavanja monarhije, razvijaju se demokratske institucije vlasti, najprije tipa aristokratske republike, u kojoj sva politička prava ravnopravno obnašaju patriciji, zatim i demokratske republike temeljene na širem shvaćanju o suverenitetu rimskog naroda kao izvornog nosioca prava na sva javna dobra, tj. zajedničku imovinu (res publicae). Prve republike u modernem smislu su prvih 13 sjevernoameričkih država koje su 1787. stupile u federaciju Sjedinjenih američkih država (SAD), te francuska Prva republika proglašena 1792. nakon pobjede građanske revolucije. Poslije I. i II. svj. rata sve više monarhija prelazi u republike, a republikama postaje i većina bivših kolonija u Africi i Aziji.
U Hrvatskoj, primjer izvanredno razvijene aristokratske republike je Dubrovačka Republika. Nakon sloma Austro-Ugarske (1818) u Zagrebu je proglašena Država Slovenaca, Hrvata i Srba koja je, međutim, odmah ušla u sastav Kraljevine SHS, poslije Jugoslavije. U ratu stvorena Nezavisna država Hrvatska, iako na čelu s Poglavnikom, uvelike se oslanjala na tal. protektorat te je nuđena i “hrvatska kruna” tal. princu. Stvaranjem socijalističke Jugoslavije, Hrvatska je definirana kao Republika unutar federacije; premda nominalno država, s pravom na samoodređenje, svoju punu suverenost RH je kao neovisna demokratska država ostvarila u → Domovinskom ratu. 2. Zajednička imovina, javno ili opće dobro.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: