Slavonija

Slavonija, Papuk
Slavonija, Kopački rit
Slavonija, Brodsko vinogorje
Slavonija, regija u ist. dijelu Hrvatske, između Save na J i Drave na S (hrv. međurječje), odn. r. Ilove na Z, Dunava na I te Vuke i Bosuta na JI. Zajedno s Baranjom i zap. Srijemom dio je geogr. regije Ist. Hrvatske. Ist. dijelove S. ugl. prekrivaju ravnice i lesne zaravni, a središnje i zapadne gore i pobrđa (Papuk, Krndija, Psunj, Požeška i Ravna gora, Dilj). Razvijena poljoprivreda; uzgoj žitarica, industr. bilja, vinove loze, voća; govedarstvo, svinjogojstvo. Prehr., drvna (hrastove šume) i druga ind. Veći gradovi: Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci, Đakovo, Požega, Našice, Nova Gradiška, Slatina, Daruvar. Ime S. upotrebljavalo se u ranome sr. vijeku za mnogo šire područje od današnje sjeveroist. Hrvatske. Tijekom XII. st. često se rabilo i za cijelu Hrvatsku. Područje na kojem se iskristalizirala srednjovj. kraljevina S. bilo je, zbog svojih povoljnih geogr. preduvjeta, gusto naseljeno od prapovijesti. Tijekom razdoblja rim. vlasti pripada provinciji Panoniji, koja je obuhvaćala prostor između Dunava na S i I, provincije Dalmacije na J i Norika na Z. Podjelom Carstva 395. pripalo je Zap. Rim. Carstvu. Tijekom seobe naroda dolazi pod vlast različitih osvajača (Huna, Ostrogota, Gepida i Langobarda, Avara). Nakon propasti Avarskoga kaganata pod vlašću Franaka, koji ovdje organiziraju vazalnu kneževinu Donju Panoniju. Nakon neuspješnog pokušaja stjecanja nezavisnosti ustankom kneza Ljudevita Posavskog (819–822), nad prostorom Panonije smjenjuje se vlast Franaka i Bugara. Mađarskim osvajanjem Karpatske kotline nastupa kraj samostalnog razvoja Donje Panonije i sužava se slav. govorno područje na juž. dio. Tijekom X. st. S. je poprište sukoba između hrv. kraljeva i Mađara. Tijekom XI. st. počinje se za to područje upotrebljavati ime S., a u njemu se uspostavlja herceštvo pobočne loze Trpimirovića. Najpoznatiji od tih hercega bio je Zvonimir, kasniji hrv. kralj. Daljnji poticaj kult. razvoju S. dalo je osnivanje Zagreb. biskupije potkraj XI. st. Slavonsko herceštvo obnavlja se potkraj XII. st., ovaj put u njegov sastav ulazi i područje sve do mora, a na položaj hercega postavljaju se članovi kralj. obitelji. U doba vladavine hercega Kolomana, mlađeg brata Bele IV., S. se prvi put spominje kao kraljevstvo (1235). U razdoblju vladavine posljednjih Arpadovića i prijestolnih borbi S. se sve više profilira kao posebna upr. i terit. jedinica s vlastitim elementima državnosti (uprava posebnog bana, začeci uspostave staleških ustanova: sabora, županije i sl.), a u njoj jačaju moćne velikaške obitelji Babonića, Gisingovaca i Pektara koje igraju značajnu ulogu u prijestolnim borbama između napuljskih Anžuvinaca i drugih pretendenata na krunu. Nakon ponovne uspostave čvrste kralj. vlasti, S. se tijekom XIV. st. i dalje razvija kao zasebna jedinica, da bi uporedo tekao i proces njezina približavanja Hrvatskoj. Od 1476. titule hrv. i slavonskog bana definitivno se povezuju u jednu, a tijekom XV. i XVI. st. dolazi i do formalnog ujedinjavanja hrv. i slavonskoga sabora. Prodorom Osmanlija situacija se mijenja tako što se na dijelu nezaposjednutog područja osnivaju Voj. krajine (slavonska sa središtem u Varaždinu, i hrvatska sa sjedištem u Karlovcu), dok ostatak zemlje ostaje pod neposrednom upravom hrv. bana. Spomenuti procesi unifikacije dovode i do pomaka imena Hrvatske i Slavonije te se Slavonijom zapravo sve više počinju nazivati samo ona područja koja su zaposjedali Osmanlije, dok područja srednjovj. S. na Z od njih ugl. preuzimaju ime Hrvatske. Takvo je stanje potvrđeno i nakon oslobođenja istog područja u Velikome bečkom ratu, kada se na području današnje S. uređuju županije Požega, Virovitica i Srijem, te zasebna Slavonsko-srijemska voj. krajina. Nakon 1848. godine te su tri županije definitivno podvrgnute vlasti hrv. bana, a nakon razvojačenja 1881. uspostavljena je njegova vlast i nad teritorijem Vojne krajine, čime je dovršen proces inkorporacije područja u Hrvatsku.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: